Negiranje ZAVNOBiH je rušenje države: Guranje tog zasijedanja u stranu od BiH pravi kvazidržavu

Atmosfera u gradu na Dan državnosti 25. novembra/Damir Deljo

Ulice Sarajeva okićene su zastavama/Damir Deljo

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Od noći kada je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) u Mrkonjić-Gradu obnovilo državnost Bosne i Hercegovine prošle su 82 godine, ali zemlja koja je tada proglašena i srpskom, i muslimanskom, i hrvatskom ni danas ne obilježava 25. novembar jedinstveno - Federacija slavi, a Republika Srpska ga potiskuje.

Šarena laža

- Dvadeset peti novembar kako se danas uglavnom obilježava, nažalost, skoro da ne znači ništa. Zato što skoro svi govore o Danu državnosti, ali rijetki kažu da je to dan ZAVNOBiH-a, dan kada je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a i Bosni i Hercegovini, nakon 480 godina u najtežoj ratnoj godini, vraćena državnost, ističe Sead Đulić, predsjednik Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u BiH.

Zato smatra da se bez jasnog prizivanja ZAVNOBiH-a Dan državnosti pretvara u prazan okvir.

- Pričati o Danu državnosti, a ne spomenuti ZAVNOBiH je zapravo šarena laža, jer zašto bježati od nečeg čime bi bilo koji narod u svijetu, da ima nešto tako, bio vrlo ponosan. Da nije bilo ZAVNOBiH-a i njegovih odluka koje su potvrđene na zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu i dobile zapravo međunarodni legitimitet, ne bi bilo uslova da se 29. februara i 1. marta 1992. godine održi referendum o samostalnosti BiH, naglašava Đulić.

Poručuje i da prešućivanje ZAVNOBiH-a nije politička slučajnost.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Bez ZAVNOBiH-a nema Bosne i Hercegovine. Zato mnogi koji prešućuju ili negiraju ZAVNOBiH onako iz drugog plana zapravo ruše BiH i toga moramo biti svjesni, naglašava Đulić.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić smatra da je 25. novembar daleko više od simboličkog datuma - on je temelj savremene državnosti Bosne i Hercegovine

- Eventualno odricanje ili eventualna revizionistička reinterpretacija tog događaja direktno nas izlaže opasnosti da BiH bude smatrana nekom vještačkom kvazidržavnom tvorevinom, naglašava Mujkić.

Upozorava da se naslijeđe ZAVNOBiH-a danas vidi “vrlo malo”, jer je trend odbacivanja komunističkog nasljeđa prijetio da se odbaci i temelj državnosti.

- Nasreću, to se nije desilo i mislim da se toga treba držati, da nam to bude inspiracija za svaku buduću promjenu ili transformaciju Bosne i Hercegovine, kaže Mujkić.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Prosperitet i budućnost

Ističe da svjetlost Mrkonjić-Grada i antifašističke borbe danas može biti putokaz prosperitetnoj i jedinstvenoj budućnosti BiH.

- Zato što su obje deklaracije izrađene u svjetlu antifašističkih principa i vrijednosti. A antifašistički princip i vrijednosti su samo drugo ime za ono što mi danas zovemo evropske vrijednosti. To su fundamentalne civilizacijske vrijednosti čije odbacivanje bi značilo civilizacijski sunovrat za bilo koga ko se odriče antifašističke vrijednosti. Zato je taj dokument nama posebno važan, jer nas legitimira u svjetlu antifašističkih civilizacijskih vrijednosti na kojima danas počiva cjelokupna građevina EU, kaže Mujkić.

Đulić naglašava da odluke Prvog i posebno Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a i danas prevazilaze svoj historijski kontekst.

- To su odluke koje su za vječnost. Jer tamo su građanska prava svih građana Bosne i Hercegovine obuhvaćena mnogo šire i obuhvatnije od pet godina kasnije donesene Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima UN-a, zaključuje Đulić.