Nedostatak radnika ili nedostatak kvalitetnih poslodavaca? - "Došli smo u idiotsku situaciju..."
Posla ima, radnika nema. Došli stranci. Ovo je, ukratko, priča na koju možete, bez pretjerivanja, naići svaki dan. Ima radnika, nego nema više onih koji bi radili džaba, redovno odbruse upravo ti koji su godinama radili “džaba”. Dodaju i da ih ne zanimaju izgovori napuhanih robovlasnika, čitaj poslodavaca, koji samo gledaju da sebi više para zgrnu u džep. Ne kriju ni da im je drago što poslodavci svaki dan “plaču po vijestima”.
Siječemo granu
Taj famozni nedostatak radnika je urbani mit tipa bijeli kombi krade djecu. Ne postoji nedostatak radnika, nego nedostatak kvalitetnih poslodavaca, smatraju naši ljudi koji su shvatili da su potplaćeni. A brojni su spakovali kofere i otišli. Ali, nisu svi uzeli visoke eurske plate, puno je onih koji su otišli samo do biroa za zapošljavanje. Bosna i Hercegovina ima više od 300 hiljada nezaposlenih. Dakle, hiljade je nezaposlenih, ali radnika nema. Veliki je broj onih koji posao i ne traže. Ljeti na Hrvatskom primorju mogu zaraditi ono što bi za godinu u BiH, o ostalim zemljama Evropske unije da i ne govorimo.
- Naše evidencije o nezaposlenosti stvaraju konfuziju. Precjenjuje se broj nezaposlenih iz razloga što ih je dosta vezano za zavod za zapošljavanje samo kako bi ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje. Moramo znati ko su aktivni tražioci posla, a i zavodi za zapošljavanje moraju uložiti dodatnu energiju u spajanje nezaposlenih sa poslodavcima, kaže ekonomista Admir Čavalić.
Ekonomista Zoran Pavlović ističe da glas privrednika i poduzetnika mora biti dominantan i da ih svi ostali trebaju slušati.
- Oni su tu da pomognu privredi. Mi smo došli u idiotsku situaciju u kojoj administracija sve određuje bez da išta pita privredu koja je u velikim problemima, pogotovo po pitanju radne snage. Poslodavci traže 30 hiljada radnika, a odobreno im je da uvezu šest hiljada. Situacija je takva da ako postoji mogućnost da se zaposle radnici iz inostranstva da bi tekao privredni ciklus, treba ih obezbijediti. Dati im mogućnost da dođu raditi. Ako to ne dozvolimo, siječemo granu na kojoj sjedimo, privredu BiH, kaže Pavlović, kojeg smo pitali da li se uvozom stranih radnika obara plata domaćim.
- Ne. Naša vlast ne razumije da su opterećenja na plate visoka, a oni prave tolike troškove, sebi dopuštaju da kupuju najskuplje automobile, da troše nenormalno kao da smo zemlja bogata naftom. Suština je da uvozimo stranu radnu snagu jer domaće nemamo. Domaća odlazi. Tačno je i da naši radnici više ne žele raditi neke poslove. Isprobao sam, obratio sam se zavodu za zapošljavanje i tražio pomoćnog radnika na gradilištu. Javio se čovjek koji je stanovao tako daleko da nije bilo računice da dolazi, ostalih pet se nije ni javilo. Stvorili smo ambijent u kojem treba kupiti diplomu, biti politički podoban i dobiti posao a da ništa ne radite, ono što traži fizički napor niko neće, smatra Pavlović.
Zaštitne kacige na bh. gradilištima nose strani radnici. Zvanična statistika kaže da je samo u prvoj polovini 2024. godine izdato 3.230 radnih dozvola, od toga u Federaciji BiH 1.400, u Republici Srpskoj 1.538, a u distriktu Brčko 292.
- Najviše radnih dozvola izdato je za djelatnost građevinarstva (1.071), zatim ostale uslužne djelatnosti (401), trgovina (345) i prerađivačka industrija (332), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (235), umjetnost, zabava, rekreacija (230)… Što se tiče država porijekla stranih radnika, najviše ih je iz Turske (572), Nepala (465), Srbije (355), Indije (329), Bangladeša (246), Kine (168), Hrvatske (101). U istom periodu prošle godine državljanima Nepala bile su izdate 162 radne dozvole, a do kraja 2023. izdata je 401 radna dozvola, rekao je Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH za Oslobođenje.
Za 2024. je omogućeno zapošljavanje više od šest hiljada stranaca, što je znatno više nego prošle godine.
- Na tržištu rada u BiH je posljednjih godina bilo izuzetnih turbulencija i promjena. Treba napomenuti, kada se govori o nedostatku radne snage, da se misli na radnike određenog profila. Nije tačno da nedostaje radnika u svim oblastima, kaže Čavalić.
Poslodavci su kao jedan od razloga za pad izvoza navodili nedostatak kvalifikovane radne snage koja bi mogla da odgovori ispunjavanju ciljeva i ugovora koje firme imaju na stranim tržištima.
- To što nedostaje radnika smanjuje potencijal ekonomskog rasta. A šta to znači za građane? Da ne mogu očekivati više penzije, bolje zdravstvene uslove, više radnih prilika... Potreba za uvozom dodatne radne snage će biti sve veća, ali mislim da se time ne spušta cijena domaćem tržištu rada. Jednostavno, postoje neki poslovi koje bh. radnici nisu spremni raditi, bez obzira na visinu plate. Zašto? Riječ je o poslovima sa lošim radnim uslovima, negdje gdje je prehladno, pretoplo, negdje gdje se mogu razboljeti... u situaciji smo u kojoj je Slovenija bila prije dvadesetak godina, kada su naši radnici išli tamo, ne da obaraju cijenu rada Slovencima, već da rade one poslove koje Slovenci nisu htjeli, rekao je Čavalić za Oslobođenje.
Domaći pa strani
Poslodavci tvrde da daju prednost domaćoj radnoj snazi i da se uvozu okreću ako je nema. Procedure komplikovane, nejasne i dugo traju. Skreću pažnju na to da se procedura zapošljavanja stranaca mora olakšati i da donosioci odluka još nisu shvatili koliko nam radnika treba.
Struka kaže i da je nedostatak radnika način koji će omogućiti kvalitetnim poslodavcima napredak, a onima koji su računali na jeftine radnike nestanak s poduzetničke scene. Što, kažu, nije loše, jer će se otvoriti više mjesta za kvalitetne.
