(Ne)radna nedjelja i 'entitetska' prepucavanja: RS je granap za Federaciju BiH
Ovaj tekst ne bi trebalo da postoji. Ali, bh. prilike iziskuju njegovo postojanje. Naime, neradna nedjelja u Federaciji BiH, spojena sa prazničnim ponedjeljkom, opet u Federaciji, proizvela je gužve u marketima i šoping-centrima u Republici Srpskoj. Mnogi portali su ovu vijest objavili u nadi za većim brojem klikova i komentara. I bilo je. I klikova i komentara. I onih koji osuđuju federalni šoping u Republici Srpskoj.
Ljudska potreba
- RS je za Federaciju granap.
- Ode lova u RS.
- Moja marka tamo neće.
- Ako za dva dana nemate zalihe, onda nemamo o čemu više pričati.
- Ovim potezom ništa nisu dobili, ljudi samo odoše u gradove i mjesta gdje rade trgovine...
Zašto je to tako? Zašto to izaziva toliku pažnju? Ipak, radi se o jednoj sasvim normalnoj potrebi. Onoj egzistencijalnoj. A i PDV ne poznaje entitetske linije. Sociolog Sead Pašić za Oslobođenje kaže da pred slobodom ideala nema.
- Ljudi vole slobodu, oni ne vole kad im se oduzimaju privilegije, bez obzira na to da li su one utemeljene ili nisu, to je naša ljudska priroda, a pogotovo to je priroda masa i gomila. Mase i gomile se vrlo teško obuzdavaju. To je i poruka politici da vrlo pažljivo barataju privilegijama i ljudskim potrebama, navodi Pašić.
Politika je, također, iskoristila situaciju, pa je opozicija strankama trojke uputila kritiku da je neradna nedjelja napunila kase u Republici Srpskoj, opet zaboravljajući da su to sve kase u Bosni i Hercegovini.
Ekonomski analitičar i federalni zastupnik Stranke za BiH Admir Čavalić za Oslobođenje kaže da je BiH jedinstvena po tome da se pola zemlje zatvori za trgovinu, a pola ne. A u zatvorenoj polovini opet postoje izuzeća.
- BiH je jedinstven slučaj, gdje se pola zemlje zatvorilo, izvršena je zabrana rada u polovini zemlje, u drugoj polovini nije, i sad vidimo da se unutar te polovine prave neka izuzeća. Sve u svemu, ova mjera se pokazala katastrofalnom, najveći gubitnici ove mjere su radnici. Već sada neki dobijaju otkaze, s druge strane neki radnici se preopterećuju poslom ili subotom ili ako rade na benzinskim pumpama, u pekarama ili dragstorima nedjeljom, navodi Čavalić.
U međuvremenu, neke općine poput Orašja već su iskoristile zakonsku mogućnost traženja izuzeća i dozvole za rad trgovina nedjeljom. U zahtjevu upućenom federalnoj Vladi iz Grada Orašje navode da ih pomenuti zakon o neradnoj nedjelji dovodi u neravnopravan položaj, između ostalog, i zato što se u ovom mjestu nalazi jedan od najfrekventnijih graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini, čija se posebnost ogleda u značajnom prometu ljudi i robe u graničnoj i pograničnoj zoni unutar samog grada.
Zahtjev sa Save
- Procijenjeno je da će na području grada zabrana rada nedjeljom rezultirati značajnim problemima u poslovanju gospodarskih subjekata u oblasti trgovine te će doći do pada prihoda i zaposlenosti, što će za posljedicu imati i umanjenje prihoda u proračunu Grada Orašja po osnovu uplata poreza na dohodak, te ostalih javnih prihoda, dok će se kod susjeda iz okruženja dogoditi upravo suprotno, porast će prihodi i zaposlenost, istaknuto je u zahtjevu.
Ako bi Vlada FBiH odobrila njihov zahtjev, prodajni objekti u Orašju mogu, ali i ne moraju, da rade nedjeljom.
Sve u svemu, rješenje koje je potrebno naći je da kase budu punije, radnici zadovoljniji, a potrošačima potrebe zadovoljene, sa ma koje strane linije se nalazili.
