NATO vidi ko je za podjele na Balkanu: BiH je u fokusu novog generalnog sekretara
U Bruxellesu se održava sastanak ministara odbrane zemalja članica NATO-a. Iako nije na dnevnom redu, Bosna i Hercegovina itekako je značajna za novog generalnog sekretara NATO-a. Govori to i činjenica da je i u srijedu, ali i jučer pred početak sastanka, govorio o stanju u regiji i BiH. U Rutteovim stavovima vrlo brzo se pronašao predsjednik RS-a Milorad Dodik.
Krhka sigurnost
Saveznici moraju krenuti dalje i brže kako bi odgovorili na rastuće prijetnje s kojima se suočavamo, poručio je, između ostalog, čelni čovjek NATO-a. Dodao je da to zahtijeva više snaga, sposobnosti i ulaganja kako bi se ispunili ambiciozni ciljevi. Situaciju na Zapadnom Balkanu okarakterizirao je zabrinjavajućom.
- Situacija na Zapadnom Balkanu i dalje je zabrinjavajuća, sa secesionističkim prijetnjama u Bosni i Hercegovini. Krhka je sigurnosna situacija na Kosovu i mali napredak postignut u dijalogu Beograda i Prištine koji predvodi Evropska unija. Rusija, također, nastoji da potkopa demokratije u regionu cyber i hibridnim prijetnjama, uključujući dezinformacije. Dezinformacije koje koriste interne ranjivosti za prikaz podjela, poručio je Mark Rutte, generalni sekretar NATO-a.
Uslijedio je brzo i Dodikov odgovor. Poručio je kako je u politici najopasniji momenat nedostatak ideja.
- U njihovom odsustvu recikliraju se stare mantre koje nisu donijele rezultat. Tako i Mark Rutte reciklira i plagira tuđe neistine i konstrukcije o navodnim secesionističkim politikama. Mislio sam da je kreativniji političar. Ne mogu se problemi 2024. godine rješavati idejama sa kraja devedesetih. Ne mogu se razlozi za sopstvene neuspjehe tražiti u drugima, rekao je Dodik.
No, i jučer, pred sami početak sastanka, Rutte je potcrtao da NATO mora biti svjestan tenzija na Zapadnom Balkanu.
- Činjenica je da dijalog Priština - Beograd ne napreduje onako kako bismo željeli i htjeli, kao posredovani dijalog EU koji podržavamo, da smo zabrinuti zbog secesionističkih tenzija koje još pokušavaju stvoriti podjelu u bosanskohercegovačkom društvu, tako da će to nesumnjivo biti na agendi, a kako bismo osigurali da radimo sve u našoj moći i damo konkretnu podršku Zapadnom Balkanu. Posebno sam zadovoljan što je održan sastanak u Berlinu, pod vodstvom kancelara Olafa Scholza, uz predstavnike zemalja Zapadnog Balkana, naveo je Rutte.
To što su regija i BiH u Rutteovom fokusu od dana kada je preuzeo dužnost od prethodnika Jensa Stoltenberga, znači da se prioriteti Alijanse nisu promijenili, smatra vojnopolitički analitičar Hamza Višća.
Hibridno djelovanje
Drugi važan segment njegovog obraćanja jeste da još jednom probudi institucije BiH da učine nešto u vezi s našim putem u NATO, a s druge strane da učine nešto u vezi sa sputavanjem hibridnog i cyber djelovanja Rusije na Balkanu. Prije svega je ono usmjereno na onesposobljavanje BiH da uđe u NATO, siguran je Višća.
Nada se Višća da će BiH za vrijeme Rutteovog mandata postati punopravna članica NATO-a. Poručuje da svakako puno više zavisi od države nego od Alijanse, jer će NATO zbog svoje sigurnosti “uvijek držati otvorene oči na Balkanu”, te neće dozvoliti da situacija eskalira.
