Nasiha Pozder za Oslobođenje: Zaštita Prenja je generacijski poduhvat
Put ka proglašenju planine Prenj zaštićenim područjem službeno je počeo uvodnim sastankom između predstavnika federalnog Ministarstva okoliša i turizma, Grada Konjica i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, što predstavlja značajan korak za našu državu u širenju zaštićenih područja i usklađivanju s međunarodnim ciljevima očuvanja biodiverziteta.
Strateški dokumenti
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder objašnjava za Oslobođenje koja je konkretna strategija da se Prenj zaštiti iako znamo za bespravnu sječu šuma i to da je HNK jedini kanton koji nema zakon o šumama.
Kaže kako je u junu, na Tisovici, u srcu planine Prenj, s gradonačelnikom Konjica potpisan Memorandum o razumijevanju za uspostavu novog zaštićenog područja.
- Mi smo tako izrazili zajedničke interese Federacije BiH i Grada Konjica u pogledu ispunjavanja ciljeva Federalne strategije okoliša i strateških dokumenata ove lokalne zajednice. Taj proces smo nastavili uvodnim sastankom i s našim partnerom UNDP-om, koji nam je finansijski pomogao, te su nam na tom događaju predstavnici Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji su odabrani za izradu studije, prezentirali šta su sljedeći koraci i načini izrade studije o ovom zaštićenom području. Zaštita Prenja je uistinu generacijski poduhvat i jako smo sretni što je na vidiku realizacija ove ideje. Kada spominjete bespravnu sječu šuma i činjenicu da HNK nema zakon o šumama, postoje drugi propisi koji regulišu navedenu oblast. Uz njihovu odgovarajuću primjenu, čiji je cilj zaštita prirodnih vrijednosti, pa samim tim i šuma kao jednog od značajnih prirodnog bogatstva i resursa u Federaciji BiH, smatramo da se zajedničkim zalaganjem i uključenjem svih nadležnih institucija nedostatak u zakonodavstvu može prevazići, smatra ministrica.
Posebno tu, napominje, značajan doprinos može dati Federalna uprava za inspekcijske poslove, kao i kantonalni inspektorati.
- Naravno, potrebno je donošenje navedenog zakona, kako na kantonalnom tako i na federalnom nivou. Donošenje zakona o šumama nije u nadležnosti Ministarstva okoliša i turizma, mada je odredbama Zakona o zaštiti prirode definisana zaštita šumskih ekosistema, istakla je.
Na sastanku je navedeno i to da će proglašenje biti usklađeno sa međunarodnim ciljevima, a šta to konkretno znači, ministrica Pozder objašnjava: “Ministarstvo okoliša i turizma u skladu sa potpisanim međunarodnim ugovorima i konvencijama, slijedi ostvarenje potpisanih ciljeva shodno svojim nadležnostima. Mi u Federaciji BiH imamo svega oko četiri posto zaštićenih područja, što je značajno ispod 17 posto koliko smo bili u obavezi zaštititi do 2020. godine, te skoro nedostižno u odnosu na 30 posto koliko smo se prošle godine obavezali da ćemo zaštititi do 2030. Zbog toga smo išli i u izmjene Zakona o zaštiti prirode”.
Podsjeća da je Predstavnički dom ove izmjene jednoglasno prihvatio, te da se očekuje podrška i u Domu naroda.
Nova kvaliteta
- Izmjenama zakonodavstva i novim rješenjima otvaramo mogućnosti da ispunimo navedene obaveze, jer se olakšava administrativna procedura prilikom proglašenja zaštićenih područja. Omogućava se lokalnim zajednicama, općinskim i gradskim vijećima, da mogu proglasiti zaštićena područja, uz saglasnost nadležnog resornog ministarstva i to je jedna nova kvaliteta koja će nam pomoći u adekvatnoj zaštiti i upravljanju našim prirodnim ljepotama, a što će pozitivno uticati i na unapređenje turizma, razvoj lokalnih zajednica i cijele države, zaključuje ministrica.
