Naša zemlja je na potezu - Može li BiH govoriti jednim glasom u EU?
Danas se u Bruxellesu održava Samit lidera EU i Zapadnog Balkana.
Jučer je Vijeće za opće poslove (GAC), koje koordinira pripreme za sastanke Evropskog vijeća, objavilo zaključke o proširenju. Sjednica Evropskog vijeća je sutra. U dijelu zaključaka koji se odnose na našu zemlju navedeno je da su potrebni dalji napori u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Konstitutivnost u zaključku
Pozdravljena je posvećenost političkog vodstva koja je donijela opipljive rezultate i doprinijela martovskoj odluci o otvaranju pristupnih pregovora. Ipak, izraženo je žaljenje što je reformska dinamika od tada zastala. Očekuje se da što prije dostavimo Reformsku agendu za Plan rasta. A posebnu pažnju izazvali su zaključci 66. i 67.
“S obzirom na institucionalne mehanizme koji su postavljeni Dejtonskim sporazumom, BiH treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala ravnopravnost i nediskriminaciju svih građana, a posebno kroz implementaciju presude Sejdić-Finci i srodne sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava”, dio je zaključka 66.
Navedeno je i da Vijeće “također podsjeća kako određeni broj odluka Ustavnog suda tek treba da se u potpunosti provede”.
U zaključku 67. “Vijeće poziva sve političke aktere u BiH da... poštuju principe jednakosti i nediskriminacije svih građana koji pripadaju svim konstitutivnim narodima i ostalim”.
Pojedini domaći mediji objavili su da je Hrvatska zahtijevala da se u zaključcima navedu konstitutivni narodi, te da je to donekle i uvaženo. U Večernjem listu BiH objavljeno je da je Hrvatska “dodala svoju pojedinačnu izjavu na tekst zajedničkih zaključaka, kojom podsjeća da se u ustavnim i izbornim reformama treba riješiti dugo isticano pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata u Predsjedništvu BiH”. Iz Democratization Policy Councila izrazili su uznemirenost zaključcima “u koje je uključen jezik koji odražava hrvatsku etnoteritorijalnu agendu u BiH”. Naglasili su i da će takvi zaključci biti usvojeni danas.
Smatraju da je nacrt zaključka 66. “opskurna referenca na presudu Ljubić i dugogodišnji projekt HDZ-a BiH da zloupotrijebi ovu odluku”. Istakli su i da se pominjanjem konstitutivnih naroda postavljaju ograničenja univerzalnim načelima.
Željana Zovko (HDZ Hrvatske), potpredsjednica Kluba zastupnika EPP-a u Evropskom parlamentu, poručila je da je Samit lidera EU i Zapadnog Balkana dobar signal da Evropa želi proširenje. Upozorila je da BiH uoči održavanja Samita još nije usvojila Reformsku agendu za Plan rasta.
Dr. Soeren Keil, viši saradnik za nastavu i istraživanje na Univerzitetu Passau u Njemačkoj, smatra da je dobro što se u zaključcima posebno spominje presuda Sejdić-Finci i stavlja fokus na ravnopravnost građana. Naglašava da je bilo dosta aktivnosti, posebno od predstavnika Hrvata, da se ta presuda i njena provedba potkopaju.
- Činjenica da presuda nikada nije provedena, te da su se u novije vrijeme domaće rasprave više fokusirale na jačanje uloge konstitutivnih naroda, posebno vođenih bosanskim Hrvatima uz pomoć Hrvatske, ozbiljno je narušila značaj presude Sejdić-Finci, ističe dr. Keil.
Naglašava da se “pritisak Hrvatske posebno fokusirao na Izborni zakon i nezadovoljstvo Hrvata Komšićem (Željko, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, op. a)”.
Suženi prostor
- Oni žele reforme kako bi se osiguralo da samo “pravi” (što znači HDZ-ov) Hrvat može postati član Predsjedništva BiH - neko koga biraju samo Hrvati u kantonima s hrvatskom većinom. To je već dugo na dnevnom redu i o tome postoje različita mišljenja. Neki kažu da su Hrvati u pravu i da u etnički definisanom sistemu kao što je Bosna hrvatsko predstavništvo treba da biraju samo Hrvati. Drugi kažu da su izbor Komšića i njegovi politički prioriteti pomogli da se ide dalje od isključivog fokusa na etničku pripadnost, pokazujući da bi sistem funkcionirao - i da bi bio bolji - ako bi se uklonio strogi fokus na etničke kriterije, govori nam dr. Keil.
Govoreći općenito o evropskom putu BiH, dr. Keil ističe da, iako je došlo do malog i vrlo sporog napretka, naša zemlja još zaostaje za zemljama regiona. Bosna i Hercegovina tek treba otpočeti pregovore. Našem sagovorniku teško je vidjeti prostor za bilo kakve značajnije promjene. Elite RS-a vode borbu sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, a HDZ i hrvatske elite uvjetuju svaku reformu širom izbornom reformom.
