Namnožili se divlji konji u Livnu: I dalje bez adekvatne zaštite
Livanjski konji su prizor koji vrijedi vidjeti/Krajina tour
Čuvenu turističku atrakciju naše zemlje već odavno predstavljaju krda divljih konja u Livnu, koji slobodno trče planinskim prevojem zvanim Krug na padinama planine Cincar, na više od 1.200 metara nadmorske visine.
Područje nije proglašeno zaštićenom zonom, pa konji nemaju svoj rezervat koji bi bio garant njihovog opstanka i temelj turizma koji je u razvoju.
Ogrlice i navike
Odnedavno je počelo postavljanje GPS lokatora, odnosno ogrlica na konjima koji će doprinijeti da se utvrde njihove putanje i navike, sve u skladu sa izradom studije na osnovu koje će se konačno znati status ovog područja.
- Mi smo pokrenuli izradu znanstvene studije koja bi nam trebala dati podatke i prijedloge kako upravljati tim resursom, kazao je za BHRT Božo Perić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Livanjskog kantona.
O konjima trenutno brine Planinarsko-ekološko društvo Borova glava, po ovlaštenju Grada Livna i uz minimalni budžet koji jedva pokriva troškove goriva ovom udruženju.
- Pokrenut je postupak međunarodne zaštite cijelog područja, angažirani su fakulteti i zavodi iz Splita i Mostara, koji rade stručnu analizu. Čak je i nadležno federalno ministarstvo odobrilo sredstva za elaborat, s tim da se tek treba utvrditi forma, hoće li to biti rezervat, park prirode ili zaštićeni krajolik, otkrio nam je Đeljko Krišto iz pomenutog udruženja.
Ministar Božo Perić također je istaknuo da ovdje postoje i realni problemi.
- Čest je izlazak tih divljih konja na prometnice, kao i njihovo nekontrolirano razmnožavanje, gdje taj prostor više neće moći podnijeti toliki broj jedinki, jer na tom prostoru također imamo stočarstvo, šumarstvo i lovstvo, kazao je ministar.
Prema podacima Planinarsko-ekološkog društva Borova glava, na ovom području od 2010. godine broj divljih konja je sa 167 porastao na hiljadu grla i sad je i taj broj premašen. Ono što je pozitivno u svemu tome je činjenica da konji sami dolaze do hrane i vode bez pomoći ljudi, jedino im se zimi daje sol, kako bi se smanjio njihov izlazak na regionalnu cestu.
Neprijatelja nema
Naime, zimi kada zaledi, službe za održavanje puteva po cesti posipaju sol i konji dolaze da je ližu. Ovo je i najčešći uzrok saobraćajnih nesreća, gdje konji smrtno stradaju.
Pored toga, konji gotovo da nemaju prirodnih neprijatelja od divljih zvijeri, pa je to i najveći razlog što su se razmnožili u velikom broju.
Izrada studije koja je u toku treba da ponudi odgovore na pitanja koliko je brojno stanje konja idealno za obitavanje na ovoj lokaciji i kako da se taj broj održava, a da ne bude ugrožena ova vrijedna turistička atrakcija.
