Nakon promjene na čelu NATO-a: Šta za BiH znači Rutteov dolazak

Na čelu NATO-a od danas je Mark Rutte, bivši nizozemski premijer koji je kormilo Sjeveroatlantskog saveza preuzeo od Norvežanina Jensa Stoltenberga.

Nakon preuzimanja pozicije generalnog sekretara NATO-a Rutte je naglasio tri prioriteta kojima će se posvetiti:

- Predan sam da pripremim NATO izazovima za budućnost. Prvi prioritet je održati NATO jakim. Za ovo trebamo veće snage što traži veće investicije. Drugi je podrška Ukrajini i privlačenja Ukrajine u NATO-u. Nema sigurnosti bez toga. Moramo uraditi svoj dio, mjesto Ukrajine je u NATO-u. Treći prioritet je jačanje partnerstva, sa članicama EU i širom svijeta, rekao je Rute.

Njegov prethodnik, Jens Stoltenberg je u oproštajnom govoru rekao:

- Tokom prošle decenije dostigli smo velike ciljeve, proveli transformaciju, ojačali odbranu, povećali broj trupa, povećala se i naša porodica članica, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Švedska i Finska postale su članice, Ukrajina je blizu.

Vojno-politički analitičar Hamza Višća za Slobodnu Bosnu je prokomentarisao novoimenovanog šefa NATO-a, ali ukratko i dosadašnjeg generalnog sekretara, te njegov odnos prema Bosni i Hercegovini.

- Moram odmah na početku naglasiti, danas je dužnost generalnog sekretara NATO-a napustio Stoltenberg, jedan od rijetkih evropskih i svjetskih političkih ličnosti, koji je respektovao suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine, djelovanjem, posjetama i brigom, kazao je Višća i onda se “prebacio” na Ruttea i očekivanjima od njegovog mandata:  

- Mark Rutte, preuzima dužnost generalnog sekretara Alijanse u vrlo izazovnom trenutku, za NATO, EU i demokratski svijet u cjelini. Od njega se očekuje da će, obzirom na dugogodišnje iskustvo premijera Nizozemske, što znači dobro poznavanje lidera zemalja članica Saveza, znati kormilariti i postizati kompromise koji će Zapad učiniti sigurnijim i dovoljno čvrstim da odvrati Putina od dalje eskalacije agresije na Ukrajinu.

Da izazova ne manjka, dovoljno je da podsjetim na Emmanuela Macrona, Viktora Orbana, Olafa Scholza, Georgiu Meloni i, recimo, Trumpa. Sa nekima od njih Rutte ima, odnosno nema dobre odnose. Uz to, novi generalni sekretar Rutte podržava Ukrajinu, a sa Putinom nije u najboljim odnosima od istrage o rušenju malezijskog aviona na ruti Amsterdam - Kuala Lumpur 2014.godine.

Osim punopravnih članica NATO, od Ruttea će zavisiti i odnos Alijanse s BiH, o čemu Višća kaže:

- Iz perspektive BiH aspiracije za punopravno članstvo u NATO-u, mislim da možemo očekivati intenzivnije zahtjeve za reformama u našoj državi i društvu i fokusiraniju pomoć u jačanju kapaciteta za odbranu od hibridnih izazova i napada, objasnio je sagovornik koji je odgovorio i na pitanje o promjeni ruske nuklearne doktrine:

- Promjena ruske nuklearne doktrine svjedoči da Rusija ne ostvaruje ciljeve specijalne operacije u Ukrajini, pa je primorana da jača propagandne aktivnosti, kako zbog vlastite, tako i zbog svjetske javnosti. Nikome nije svejedno, pa ni Zapadu, kad mu prijete upotrebom nuklearnih projektila, pa makar i taktičkog dometa i kalibra. Hoće li se to odraziti na kvalitet i kvantitet zapadne pomoći Ukrajini, ostaje da se vidi, zaključio je svoj komentar za Slobodnu Bosnu vojno-politički analitičar Hamza Višća.