Nagrade i "kazne" za buduće penzionere: Uvođenje reda u sistem ili nova nepravda?

Izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje je usvojila federalna Vlada, poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH trebali bi razmatrati polovinom januara iduće godine.

Šest nivoa

Ovih dana najviše se govorilo o povećanju penzija koje bi prema ovom zakonskom rješenju iduće godine trebalo iznositi oko 17 posto. Osim toga, u zakonu je izmijenjen član 81. koji se odnosi na izračun minimalne penzije, a koja je kategorizirana na šest nivoa. Kako je obrazloženo u ovom članu zakona, najniža starosna penzija zavisi od dužine penzijskog staža i određuje se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine.

Značajno pitanje

Sjednica donijela lijepe vijesti - "Penzioneri će imati znatno veće penzije u 2026. godini"

Tako za manje od 20 godina penzijskog staža i 65 godina života, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije. Novi penzioneri bi u ovim okolnostima imali penziju od 437,41 KM. Prema važećem zakonu, sadašnja najniža penzija iznosi 599,28 KM. Zatim, za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina, penzija ne može biti niža od 65 posto prosječne penzije. U tom slučaju bi minimalna penzija za nove penzionere iznosila 473,86 KM.

Kako se ranije moglo čuti iz federalnog Ministarstva rada i socijalne politike, na zahtjev predstavnika penzionera uvodi se više nivoa najniže penzije koje će ubuduće zavisiti od dužine staža. Ističu da je nepravedno ono što je dosad bilo, da onaj ko radi 15 godina i onaj sa 35 godina staža imaju isti iznos najniže penzije. Također, kažu da na ovaj način žele poslati poruku trenutnim zaposlenicima, a budućim penzionerima, da na vrijeme razmišljaju i da rade duže od tih minimalno potrebnih 15 godina, kako bi bili zaštićeniji kada odu u penziju. Iz Ministarstva su ranije potcrtali da svi oni koji su u sistemu već ostvarili pravo na najnižu penziju i dalje zadržavaju to pravo, a penzija će im se povećavati svake godine.

Iznosi penzija shodno predloženim izmjenama Zakona o PIO

Izmjenama zakona, kako je obrazloženo iz resornog ministarstva, ljudi sa 20, 25, 30, 35 do 39 godina staža su nagrađeni, jer im se povećava iznos penzije u odnosu na ono što su dosad imali i šalje se jasna poruka: što duže radite, imat ćete jaču zaštitu. Također je u nekoliko navrata isticano da je nepravedno da, prema važećem zakonu, neko ko ima 15 godina staža ima oko 600 KM penzije, a onaj ko ima 40 godina staža, ima zagarantovanu penziju koja je svega 100 KM veća, pa se onda postavlja pitanje ko će raditi 40 godina, ako će u konačnici imati samo 100 KM veću penziju od onoga sa 15 godina staža. Prema trenutnim pokazateljima, zagarantovana penzija iznosi nešto više od 700, a prema procjenama resornog ministarstva, ona će iduće godine ići na 900 KM.

Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike, na društvenim mrežama zahvalio je premijeru FBiH i dopremijeru i federalnom ministru finansija Nerminu Nikšiću i Toniju Kraljeviću što su, kako je naveo, pokazali razumijevanje za usvajanje izmjena zakona.

- Uprkos brojnim pritiscima i negativnim interpretacijama, istrajalo se na tome da se u sistem konačno uvede više pravde, da se vrednuje rad, da se cijeni ono što je neko uplaćivao 40 godina, te da se prestane sa praksom u kojoj se izjednačavaju oni koji su radili cijeli radni vijek sa onim koji su u sistemu proveli znatno kraće vrijeme, najčešće tek pola radnog vijeka. Taj princip su tražili predstavnici penzionera. Ovim izmjenama želimo poručiti da rad vrijedi, da se poštuje i da doprinos ima smisla. Narod i pravda je ušao u koaliciju sa SPUBiH kao koaliciju povjerenja, kako bismo zajedno radili na popravljanju statusa penzionera. Tri godine smo zajedno sa predstavnicima penzionera radili na onome što je Vlada usvojila da postane stvarnost. Gradimo sistem koji mora biti stabilan, pravedan i održiv, poručio je Delić.

Član 81. predviđa više nivoa najniže penzije

Šef Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić kaže za Oslobođenje da parlamentarci još nisu dobili finalnu verziju izmjena zakona.

- Imam informaciju da bi se to trebalo razmatrati polovinom januara iduće godine. Kad je riječ o članu 81. zakona, vjerovatno da ostaje diferencijacija minimalne penzije. Ona kao takva nije ništa neobično. Međutim, tu je problem procenata i zbog toga smo kolega Aliefendić i ja, kad smo uputili izmjene zakona u proceduru, podigli te procente u korist onih koji imaju manje radnog staža. Dakle, nije problem diferencijacija ako nećemo kao konačni rezultat imati činjenicu da neki penzioner dobije nešto što se ne može smatrati penzijom, nego socijalnom pomoći u smislu 350, 400 ili 450 KM. Ako se ti procenti podignu, a mogu se podići za 5-10 posto, onda ne vidim neki problem i mislim da će to biti u korist penzionera. Mi planiramo da uputimo amandmane kad dobijemo taj zakon, kako bismo ispravili navedeno. Da je diferencijacija potrebna - jeste, ali ne pod svaku cijenu i ovdje je samo problem procenata diferencijacije. Dakle, nije svejedeno da li ste imali 15, 20, 25, 30 ili 35 godina radnog staža, pitanje je samo procenata koji se dodjeljuju pojedinim razredima, da li možemo vidjeti da budu viši, ističe Čavalić.

Isplata posmrtnine

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera/umirovljenika FBiH, uvjeren je da član 81. zakona neće biti usvojen zbog, kako kaže, učesnika u ratu.

- Ne možete kazniti nekoga ko je učestvovao u ratu. Poslije rata, pet-deset godina niko nije mogao dobiti posao. Pa, kako ćeš ga kazniti? Izvjesno je da budu usvojeni članovi 79. i 147. zakona, koji se odnose na usklađivanje penzija i na isplatu posmrtnina. Tu je ispravljena nepravda, najviše prema članovima porodice penzionera koji prima penziju putem Federalnog zavoda PIO/MIO, a živi u RS-u. Nema penzioner od toga ništa. Ja kad umrem, to će imati nasljednik ili onaj ko me ukopa. Ali je ispravljena nepravda, jer se kršio Aneks 10 Dejtonskog sporazuma, gdje ti ljudi nisu imali nikakvo pravo po tom pitanju. A što se tiče člana 81, to mora ići u redovnu proceduru. To neće proći i nema od toga ništa, kaže Trakić i ponavlja da član 81. ostaje isti.

- Ponavljam, to ne može biti usvojeno, jer kako ćeš kazniti demobilisane borce? Nema šanse i to bi bio haos, zaključio je Trakić.