Nafta poskupljuje, vlast šuti i čeka izbore

Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu ponovo rastu, a novi poremećaji na Bliskom istoku dodatno pojačavaju strah od problema u snabdijevanju gorivom. Obnovljeni sukobi SAD-a i Irana već su pogurali cijenu nafte iznad 90 dolara po barelu, dok je promet kroz Hormuški moreuz, jedan od ključnih puteva za svjetsku trgovinu naftom, i dalje ozbiljno otežan.

Rast cijena na svjetskom tržištu teško može zaobići Bosnu i Hercegovinu. Više cijene sirove nafte i naftnih derivata prije ili kasnije stvaraju pritisak i na cijene goriva na domaćim benzinskim pumpama, gdje se litra dizela kreće oko 3,45 KM. U BiH se ponovo otvorilo pitanje koliko vlasti uopće imaju mehanizama da ublaže rast cijena goriva. I da li uopće pokušavaju jer, ipak, izborna je godina, pa je političarima puno bitnija kampanja.

Zalihe goriva

FBiH, kako je nedavno u razgovoru za Oslobođenje istakao Damir Kreso, predsjednik uprave društva Operator-Terminali Federacije, ima određenu zalihu dizela i benzina. Podsjetio je da je terminal Blažuj pušten u rad u decembru 2025, te je tada formirana i prva zaliha goriva za potrebe Federacije BiH. No, ta zaliha, kako je istakao Kreso, služi da se u situaciji prekida snabdijevanja FBiH gorivom mogu servisirati (samo) službe policije, Civilne zaštite, vatrogasaca, bolnica i Hitne pomoći.

U RS-u je situacija gora. Iako su obavezne rezerve goriva zakonski predviđene, nakon stečaja Robnih rezervi RS-a, ovaj bh. entitet zvanično nema zaliha benzina i dizela. A da će se rast cijena na svjetskom tržištu prije ili kasnije preliti i na domaće, upozorava i ekonomski analitičar Zoran Pavlović. Ističe i to da eventualno poskupljenje goriva neće uslijediti odmah.

- Gorivo koje se već nalazi u rezervoarima i nabavljeno je po ranijoj cijeni ne može se odmah prodavati po novoj, višoj cijeni. Tek kada stigne gorivo nabavljeno po novim, višim cijenama, može se očekivati njihov odraz na maloprodajne cijene, pojašnjava Pavlović.

U konačnici, kako navodi, rast cijena goriva pokreće lančanu reakciju, odnosno poskupljenje drugih proizvoda i usluga koji zavise od transporta. To se, prije svega, odnosi na prevoz ljudi i robe, ali i na proizvodnju u kojoj se gorivo ili drugi energenti koriste kao trošak. Pavlović očekuje određenu spiralu poskupljenja iako, kako dodaje, ona ne bi trebala biti značajna ukoliko rast cijene nafte ne bude veliki.

Problem je, dodaje, što se cijene mnogo teže vraćaju na prethodni nivo, kada se stanje na svjetskom tržištu smiri i cijena nafte ponovo padne. Šta BiH može uraditi da ublaži evenualni skok cijena goriva, pitanje je, kako ističe predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata pri Privrednoj komori FBiH Milenko Bošković, za Parlament, Vijeće ministara, resorne ministre, odnosno nekoga ko odlučuje.

- Mi, naftaši, ne odlučujemo o smanjenju poreza i akciza, kaže Bošković i dodaje da je davno Predstavnički dom BiH donio preporuku da se smanje akcize i PDV, ali to nikad nije prošlo u Domu naroda.

Predstavnički dom BiH je još 16. marta usvojio izmjene Zakona o akcizama, kojima bi se Vijeću ministara omogućilo da u slučaju poremećaja na tržištu privremeno smanji ili ukine akcize na naftne derivate. Međutim, izmjene nikad nisu usvojene u Domu naroda, gdje je njihovo razmatranje u više navrata bilo onemogućeno rušenjem kvoruma. Na sjednici 23. marta, delegati SNSD-a napustili su sjednicu upravo prije rasprave o akcizama, dok 27. marta na sjednicu nisu došli delegati SNSD-a i HDZ-a. Slična situacija ponovila se i krajem aprila, kada su delegati SNSD-a najavili da neće prisustvovati sjednici na kojoj je zakon ponovo bio na dnevnom redu. Ni u narednim mjesecima situacija se nije promijenila. Dom naroda je u međuvremenu održao nekoliko sjednica, ali svi apeli da se ukidanjem akciza pomogne građanima usred poskupljenja goriva su ignorisani.

I tako, dok cijene goriva rastu, jedna od mogućih mjera za ublažavanje udara na građane i privredu i dalje čeka na državni Parlament.

- Mi na to ne možemo utjecati, naglašava Bošković, te ističe da cijene rastu i da su sve države u okruženju intervenirale nešto u porezni sistem, osim nas. Dodaje da je, u odnosu na period kada je donesen budžet, sada razlika u PDV-u 17 feninga po litri.

- Prostora za reakciju ima, ali treba političke volje, kaže Bošković i konstatuje da je RS nešto radio, ali da se sve ipak treba uraditi na državnom nivou.

Poručuje da je dovoljno pogledati recept iz Hrvatske.

- Država je smanjila trošarine do nivoa koji plaćaju Evropskoj uniji. Oni interveniraju, svi vode neku proaktivnu poreznu politiku, međutim, kod nas se samo šuti. Zbog teškog kompliciranog sustava odlučivanja, zbog različitog interesa entiteta... ništa se ne dešava. Jednostavno se nijemo posmatraju ovi događaji, navodi Bošković.

Račun nakon izbora

Odlukama entitetskih vlada o neposrednoj kontroli cijena, na nabavnu cijenu goriva u maloprodaji u cijeloj BiH može se dodati maksimalno 25 feninga marže (i 0,06 KM po litru u veleprodaji). Vlada RS-a ovu je mjeru, uz preciziranje načina obračuna cijena iz starih zaliha, donijela na sjednici održanoj 12. marta 2026, dok je Vlada FBiH najnoviju odluku o propisivanju maksimalne visine marži donijela 15. juna, a stupila je na snagu 20. juna.

Bošković pojašnjava da se slijedom te odluke na nabavnu cijenu goriva može dodati maksimalno 25 feninga marže i ističe: “Međutim, ni tih 25 feninga u praksi se ne može postići jer se cijela tržišna utakmica, odnosno konkurencija, svela unutar tog iznosa”.

Iz svega proizlazi da će građani u konačnici dvostruko platiti ceh; zbog nečinjenja vlasti da hitno olakša teret krize, ali i zbog činjenice da je izborna godina. Upravo u tome Pavlović vidi još jedan račun koji bi građanima mogao stići nakon izbora: “Enormno trošenje sredstava iz budžeta koštat će nas, praktično, troškova koji se neće moći podmiriti iz redovnih prihoda, budžetskih prihoda”.

Pavlović pojašnjava da će sve što se tokom kampanje finansira iz budžetskih sredstava, građani na kraju osjetiti kao problem, posebno oni koji se najmanje mogu izboriti za taj novac. I oni koji se najmanje bune, ti će ljudi, kako kaže, najviše nastradati.

- A to su, u prevodu, poljoprivrednici, to su socijalne kategorije, to su, u neku ruku, čak i penzioneri. To je standardno ponašanje u izbornim godinama, odnosno mjesecima. Pa će tako biti i ove, zaključuje Pavlović.