Nacionalni park preko leđa stanovnika: Blidnje - zaštita blaga ili dodvoravanje EU?
Inicijativa federalnog Ministarstva turizma i zaštite okoliša da se Park prirode Blidinje proglasi nacionalnim parkom BiH naišla je na brojne osude lokalnog stanovništva. Kako su nam kazali, niko od nadležnih u ovom slučaju nije razgovarao sa lokalnom zajednicom niti opštinama koje gravitiraju tom području.
Krešimir Ćavar, jedan od rijetkih stanovnika Risovca, bavi se poljoprivredom i stočarstvom, od čega prehranjuje porodicu. S obzirom na to da nije upoznat šta će za njega značiti kada se Blidinje proglasi nacionalnim parkom, zabrinut je da bi mogao biti protjeran sa porodičnog imanja.
Mještani zbunjeni
- Nisam puno upućen o toj temi. Mislim da je nacionalni park kao sam nacionalni park dobra ideja, ali se moraju naglasiti koji su uvjeti. Mislim da bi se to trebalo pojasniti mještanima i ljudima koji ovdje dolaze boraviti. Ne bismo da dođemo u situaciju da moram seliti. Od ovoga živim, tu mi je sve, priča nam Krešimir.
Dragu Sablića zatekli smo sa suprugom na Risovcu. Kažu da su povremeni gosti, najčešće tokom ljetnih mjeseci. Upoznat je sa inicijativom, ali i zabranama koje bi mogle uslijediti.
- Mogao bi da bude problem, jer sebi možeš ovdje posaditi krompir, blitvu, luk, kupus, mrkvu, sve što treba za domaćinstvo. Ne bi bilo u redu da se to zabrani, kazao je.
Ministar turizma i zaštite okoliša HNK-a Ajdin Teletović smatra kako se sa lokalnom zajednicom trebalo razgovarati prije ulaska u bilo kakve priče o proglašenju nacionalnog parka, naglašavajući da se time može obezbijediti da lokalne zajednice preuzmu na sebe dio odgovornosti za stvaranje uslova za održivi razvoj područja uz istovremenu zaštitu prirode. Napominje kako u cijelom slučaju nisu ispoštovani zakonski okviri.
- U Federaciji BiH nedavno je pokrenuta inicijativa za osnivanje nacionalnog parka na području današnjeg parka prirode Blidinje. U suštini, radi se o reviziji ranije zaštićenog područja koje time prelazi u strožiji, viši režim zaštite. Iako je Vlada HNK-a, na čijem se području nalazi 46 posto površine današnjeg parka prirode, usvojila zaključak kojim je potvrdila saglasnost sa donošenje zakona o proglašenju NP-a Blidinje, kantonalno Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša nije uključeno u sam proces i to ne svojom voljom, poručuje ministar.
Teletović podržava inicijativu o višem nivou zaštite Blidinja, ali dodaje da kao jedina institucija nadležna za poslove zaštite prirode u HNK-u nisu konsultovani u procesu izrade studije valorizacije prirodnih vrijednosti Blidinja i prednacrta zakona o NP-u Blidinje. Ponavlja da cijeli proces treba vratiti u zakonske okvire.
- Zaštita samo zbog ispunjavanja obaveza iz potpisane Konvencije o biološkoj raznolikosti ili dodvoravanja EU, koja preporučuje da svaka država treba zaštititi najmanje 10 posto svog područja, ne smije biti imperativ ovog procesa. Nama zbog nas, zbog naših ljudi, treba kompromis, kaže Teletović.
Dodaje i to kako u samom prednacrtu zakona granice nisu precizno navedene, te da će njih svojim aktom utvrditi Vlada Federacije, koja bi takvom odlukom derogirala zakon kao pravni akt veće snage. Direktor Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle, pak, ističe da je imao priliku prisustvovati predavanju koje je organiziralo federalno Ministarstvo, te tvrdi kako je ova odluka nužna i da granice koje predlaže FBiH odgovaraju Parku prirode Blidinje i lokalnom stanovništvu.
Pravila po zonama
- Kada bi Blidinje postalo nacionalni park, proizvodi bi bili brendirani. Dio zarade išao bi za nacionalni park, a ostali, puno veći, za proizvođača, ističe.
Navodi kako je planirano da se Blidinje podijeli na pet zona i kako se restrikcije, kojih se mnogi pribojavaju, odnose samo na zonu A.
- Masna Luka je zona A, tu je najveći konglomerat munike u Evropi, što je samim tim zaštićeno i raritet, tu nema gradnje. Najviši je interes za zonu 5, tu će se moći raditi, ali prema šumarskim pravilima, dodaje Kutle.
