Nacionalizam kao tehnologija vladanja

Redovni profesor na Pravnom fakultetu u Bihaću, ad hoc sudija na Međunarodnom sudu za ljudska prava i nekad najmlađi doktor nauka Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu izdao je novu knjigu u Bihaću pod nazivom “Mirovno obrazovanje, ljudska prava i demokratija”. Priručnik je podržalo Ministarstvo obrazovanja, a izdavač je Pedagoški zavod Unsko-sanskog kantona.

(Ne)zavisno pravosuđe

Knjiga je bila povod da prof. Genca Trnavcija pitamo o stanju ljudskih prava u BiH, a koja se, smatra profesor, najuspješnije čuvaju u sekularnim demokratskim društvima.

- Sekularizam, sam po sebi (per se), nije dovoljno jamstvo kako bi se postigla zadovoljavajuća zaštita ljudskih prava. Primjera u povijesti ima mnogo. Ali, samo u demokratskim sekularnim društvima, u kojima je uspostavljena vladavina prava, individualna i kolektivna ljudska prava i osnovne slobode zajamčena su od nezavisnog i profesionalnog pravosuđa. To je zahvaljujući sistemu podjele vlasti: na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, što podrazumijeva i nezavisnu i profesionalnu državnu službu, inspekcijska tijela, kao i nezavisne i profesionalne medije. Svi ovi mehanizmi moraju funkcionirati međusobno u cjelovitom sistemu provjera i kočnica (checks and balances). Važno je napomenuti i da se u demokratskim sekularnim društvima posebno insistira na zaštiti kolektivnih prava svih manjina, a samim tim i vjerskih manjina, kazao nam je profesor.

Ali, građanska prava se zloupotrebljavaju, građani su nedovoljno informirani, te dok jačamo institucije Savjeta Vijeća Evrope u BiH dolazimo do pitanja opstojnosti Ureda OHR-a, odnosno statusa BiH pod svojevrsnim patronatom. Oni koji najviše zagovaraju odlazak OHR-a zapravo čine sve da se ne ispune uslovi potrebni za njegovo gašenje.

- Zbog suprotstavljenih i još nepomirljivih nacionalističkih politika, pri čemu se nacionalizam koristi kao tehnologija vladanja, u BiH još nije postignuta potpuna stabilnost kako bi se u potpunosti otklonio rizik od vrućeg (kinetičkog) rata. Moguće bi, pak, bilo lišiti se patronata međunarodne zajednice, oličenog u OHR-u, ukoliko i kada se BiH učlani u Evropsku uniju. Poznato je da i u pojedinim članicama EU dugo traju politički i drugi konflikti između centralističkih i separatističkih snaga, kao što je to u Kataloniji, na Korzici, u Belgiji itd, ali EU te konflikte uspješno drži pod kontrolom i usmjerava ih u pravcu političkog kompromisa. Stoga, institucije, mehanizmi i politički procesi u okviru EU bili bi ti koji bi mogli zamijeniti ulogu OHR-a u BiH, smatra profesor Trnavci.

On se u knjizi dotiče i prirodnog prava koje je Božiji zakon, ali vjerske organizacije, ako koruptivno djeluju, građanima šalju poruku da im je takva i doktrina. Međutim, uvijek je pred nastanak nove religije revolucionarna figura dolazila kao protuteža već korumpiranim teološkim društvima. Danas se čini da je miješanje religijskih zajednica u politiku itekako prisutno.

Prosvijećeni vladari

- Valja naglasiti da, iako ima pozitivnih primjera vjerske tolerancije u teokratskim apsolutnim monarhijama, one vjersku toleranciju nisu priznavale kao temeljno ljudsko pravo, koje se štiti mehanizmima nezavisnog pravosuđa i drugim institucijama i mehanizmima vladavine prava, što se podrazumijeva u modernim demokratskim sekularnim društvima. Naprotiv, tolerancija prema vjerskim i drugim manjinama, kao i svim drugim podanicima, proisticala je iz dobre volje (na latinskom: via gratie), vjerskog svjetonazora i prosvijećenosti vladara. U takvim monarhijama priznata prava mogla bi vrlo brzo biti derogirana (ukinuta) ukoliko bi prosvijećenog vladara naslijedio, recimo, pijanica, osoba sa psihosomatskim problemima ili, jednostavno, neko ko je po naravi zao. Stoga, može se slikovito reći da, u režimima gdje nema demokratije i vladavine prava, sva jaja stavljena su u jednu korpu - ličnost i dobru volju vladara ili klike koja ga okružuje, objašnjava nam profesor.

U demokratskim režimima vladavine prava šanse su raspoređene u više “korpi”, a to je najbolja šansa koju i Bosna i Hercegovina ima. Profesor Trnavci napominje da je u sistemu podjele vlasti i vladavini prava naša budućnost, ona je zajamčena mehanizmima pravne zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda od nezavisnog i profesionalnog pravosuđa, kao i drugih institucija sistema.