Muke farmera u BiH: Teška druga polovina godine, od suše skapava i stoka
Ljeto koje se odužilo, sa intenzivnim sušnim periodima i nezapamćenim vrućinama, donijelo je i donijeće velike štete poljoprivrednim proizvođačima u BiH, ali i stočarskim rančevima.
Vlasnik jednog takvog ranča sa govedima i vlasnik Veterinarske stanice u Sanskom Mostu Esad Imširević prošao je mnogo terena i stanje koje je vidio nije dobro.
Suha zemlja
- Itekako će to otežati farmerima. Počnimo od kukuruza, zbog suše i vrućina nije se razvio dovoljno, prerano je sazrio i morao se obrati. Kukuruz je od izuzetnog značaja za prehranu stoke, ali u drugu ruku sada je i ispaša upropaštena. Zemlja je suha i ispucala, trava se sasušila, rijetko gdje se stoka može napasati. Zaista je teška ova druga polovina godine, priča nam Imširević.
Jedan od najvećih farmera u BiH Jusuf Arifagić i dalje je u potrebi za zakupom zemlje, bilo da je ona privatna ili državna, a nepogodna godina takve napore dodatno usložnjava.
- Imao sam razgovor sa gradonačelnikom Slobodanom Javorom (Prijedor, op. a), koji je shvatio problematiku i obećao da će se sa službama uključiti. Formirali su komisiju i vjerujem da će naći kvalitetno rješenje, kaže Arifagić.
Arifagić je u Kozarcu na oko 50 hektara zasijanog kukuruza doživio devastaciju zbog vremenskih uslova.
- Narastao je kukuruz oko metar i odmah je resao, što automatski znači da će mi ostati smanjen urod ispod 50 posto. S obzirom na ove suše, situacija sa urodom i drugih žitarica također je katastrofalna. Godina za sve nas farmere i poljoprivredne proizvođače biće vrlo teška, ističe Arifagić.
Zbog reduciranog uroda očekivano je da dođe do poskupljenja žita i krmnog bilja.
- Cijena koncentrirane hrane, bala sijena i ostalog repromaterijala očekivano će otići gore, dok će otkupna cijena mlijeka sigurno ostati ista. U nezavidnoj smo situaciji, ali je lakše kada se dugoročno planira. Trebamo se sjetiti samo perioda pandemije, kada su ljudi obolijevali i umirali. Tada je sreća u nesreći bila što je za poljoprivredu godina bila ekstremno dobra. Iskoristivši pogodnu klimu, ja sam tada proizveo mnogo hrane, stvorivši zalihu koja mi je održavala farmu u narednim godinama. Podsjetiću vas da smo i odmah poslije pandemije imali godinu ekstremne suše, a onda godinu padavina i poplava, prisjeća se Arifagić.
Pogled u nebo
Prirodne nepogode su nešto na što farmeri ne mogu utjecati, oni rade sa živom materijom, stoka svaki dan mora jesti i Arifagić objašnjava kako im ništa ne preostaje nego da svaki dan gledaju u nebo i nadaju se božanskoj intervenciji.
