Moćnici drže čekić nad slobodom govora: Bolna istina se ne liječi klevetom

Prošla je godina otkako su na snagu stupile Izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske kojima je ponovo kriminalizirana kleveta. U tom periodu podnesene su najmanje 122 krivične prijave, ali nije podignuta niti jedna optužnica. Nisu ni obustavljene istrage.

- Godina od početka primjene Izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS-a, kojim je rekriminalizovana kleveta i uvedeno krivično djelo iznošenja ličnih i porodičnih prilika, prošla je u znaku nepostupanja tužilaštava i sudova. Ne da nisu radili na predmetima, nego nismo dobili ni odgovore na pitanja koja smo postavili u postupku donošenja tih izmjena i dopuna, odnosno njihovog usvajanja. Budući da godinu kasnije mi nemamo niti jednu potvrđenu optužnicu i samim tim nemamo niti jednu presudu, ne znamo kakvi su stavovi tužilaštava i sudova o ovim pitanjima. Ne znamo koliki je opseg tih odredaba, dokle one sežu i koga sve tretiraju, upozorava banjolučki advokat Aleksandar Jokić.

Tlo za autocenzuru

Napominje da je postao trend da se otprilike svaka tri dana podnese po jedna krivična prijava.

- Vjerujemo da ima još više krivičnih prijava, međutim, niti jedna krivična prijava nije rezultovala potvrđivanjem neke optužnice. Sa druge strane, nisu ni obustavljane istrage, naglašava Jokić i dodaje da to predstavlja dodatnu konfuziju.

Aleksandar Jokić: Niti jedna krivična prijava nije rezultovala potvrđivanjem optužnice

A kada novinari/ke ne znaju da li se odredbe Krivičnog zakona odnose na njih ili ne, rade u određenom strahu.

- Taj strah je pogodno tlo za autocenzuru. Kada je novinar u situaciji da se dvoumi da li nešto da objavi ili ne, znajući za broj krivičnih prijava koje se podnose na godišnjem nivou i znajući da tužilaštvo može u svakom trenutku da donese odluku da se odredba tumači na štetu novinara, vrlo moguće je da pribjegne autocenzuri, upozorava advokat.

Novinarka portala capital.ba Andrijana Pisarević podvlači da je kriminalizacija klevete definitivno ostavila traga na novinarstvo.

- Informacija da se u prosjeku svaki treći dan podnese po jedna krivična prijava, i to već u prvoj godini od usvajanja, jasan je znak da su osobe na poziciji moći tražile i dobile jači čekić kojim bi udarale po novinarima i aktivistima, odnosno onima koji ukazuju na nezakonite radnje. Takođe je jasno da svi mi, kada pišemo tekstove ili snimamo priloge za televiziju, negdje u našoj svijesti imamo usađenu ideju da za posao koji obavljamo možemo biti krivično gonjeni. Mnoge kolege neće dopustiti da ih to ometa u profesionalnom obavljanju posla, ali ako samo jedan od nas preskoči priču zbog straha od odmazde, onda su vlasti postigle ono što su i zamislile - da otupe oštricu koja bi mogla da ih posiječe sada kada su najslabiji, naglašava naša sagovornica.

A osim krivičnog gonjenja, opasnost za novinare/ke i medije je i građanska tužba. Tako je Darko Borojević, direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda, tužio Capital za klevetu. Osnovni sud u Banjoj Luci je prvostepeno presudio u korist Capitala.

- U slučaju Borojević protiv portala Capital donesena je prvostepena presuda kojom je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev koji je bio usmjeren na potraživanje naknade nematerijalne štete učinjene klevetom. Dakle, prvostepeni sud je utvrdio da u konkretnom slučaju nije došlo do klevete i da tužilac nema osnova potraživati naknadu štete. Mi još ne znamo da li je tužilac izjavio žalbu na ovu presudu, tako da ne možemo ni tvrditi da li je to konačna, odnosno pravosnažna sudska odluka ili ne, ističe Jokić, koji je i jedan od advokata portala capital.ba.

Objašnjava da se u navedenom slučaju radilo o građanskoj tužbi za klevetu. To je mehanizam koji postoji i danas shodno zakonu o zaštiti od klevete na entitetskim nivoima. U suštini, novinari/ke podliježu dvostrukoj opasnosti - i od građanskog i od krivičnog postupka. No, prema riječima Jokića, novinari/ke nikada i nisu bili protiv građanskog postupka i potraživanja naknade ukoliko je kleveta doista učinjena.

- Osnovna linija odbrane Capitala u postupku po tužbi gospodina Borojevića bila je da su sve napisane informacije u suštini tačne i to je u samom postupku, što je sud i utvrdio, dokazano. Ne bih ulazio više u detalje, ali to je zapravo i osnovna postavka koju smo imali u ovom postupku, da ne može biti klevete. Definicija klevete podrazumijeva iznošenje ili pronošenje nečeg neistinitog. Tako da, ukoliko novinari rade profesionalno i objavljuju istinite i provjerene činjenice, nijedan sud ne bi trebalo da usvoji tužbene zahtjeve za klevetu, jer kleveta po definiciji ne može postojati tamo gdje su istinite činjenice, ma kako se one interpretirale od novinara, ističe Jokić.

Novinarka Pisarević objašnjava da je Osnovni sud u Banjoj Luci ocijenio da je tačno sve što je izneseno u tekstu u vezi sa imenovanjem Borojevića za direktora RHMZ-a.

Andrijana Pisarević: Novinar mora da uradi svoj posao kako treba

- Prethodno je Borojević tokom svjedočenja, takođe, potvrdio sve što smo naveli, ističe Pisarevićeva i dodaje: “Jedino što mi pada na pamet kao povod njegove tužbe jeste da pojedini ljudi koji tuže medije i novinare zbog pisanja o njihovim nedopuštenim radnjama nisu u stanju da odvoje činjenicu da su uradili nešto nezakonito od bijesa što su u tome i uhvaćeni”.

A kada je Borojević tužio Capital zbog klevete, kleveta nije bila definisana kao krivično djelo. To, naglašava sagovornica, ne znači da bi on podigao krivičnu prijavu, kao ni da bi ta prijava, ako bi se dogodila, ikada stigla do suda.

Stepen tolerancije

- Sudija je istakla da navodi u tekstu predstavljaju istinito i razumno izražavanje s obzirom na to da je Borojević nakon objave spornog teksta imenovan za direktora Zavoda, da je osvojio maksimalnih 50 bodova na intervjuu, da je za vrijeme njegovog mandata v. d. direktora njegova supruga napredovala imenovanjem na višu poziciju, te da je za vrijeme mandata kao v. d. direktora došlo do kršenja Zakona o javnim službenicima, jer je Zavod 2021. zaposlio 18 radnika na određeno vrijeme bez sprovođenja javnog konkursa, objašnjava Pisarevićeva.

Ističe da je sutkinja navela i da je Borojević u vrijeme objave teksta predstavljao javnu ličnost i da kao takav mora pokazati posebno visok stepen tolerancije.

- Bez obzira na posljedice, novinar mora da uradi svoj posao kako treba i da kaže istinu, ma koliko ona nekoga boljela, posebno ako se radi, kao u ovom slučaju, o osobi koja se grubo ogriješila o zakone. Interesantna stvar je da je Borojević prekršio mnogo zakona, da je nezakonito došao na radno mjesto, da je progurao suprugu i bez konkursa zaposlio 18 ljudi, a za to nije odgovarao, dok je na odgovornost pozvao medij i novinara koji su napisali istinu o tome, poručuje naša sagovornica.

A advokat Jokić naglašava da je podnošenje građanskih tužbi i krivičnih prijava koje se odnose na tačne tekstove ili na pisanja koja su većinski ili suštinski tačna, na Zapadu prepoznato kao SLAPP tužba. Cilj takvih tužbi je zapravo odvratiti novinare/ke da u budućnosti pišu i izvještavaju o temama koje su od javnog interesa.