Mještani Kuta ustali protiv kamenoloma - treba li nam se ponoviti Jablanica?

U selu Kuti nadomak Mostaru dočekala nas je grupa mještana. Kažu nam da su mještani iako im se i to osporava. Sada šezdesetak domaćinstava ovog naselja ne želi da oni i njihove kuće budu dio potkusurivanja, kako kažu, nekih investitora i vlasti.

Prevršena mjera

- Žao nam je što se ovo dešava. Razočarani smo u sve nivoe vlasti, od gradske, federalne, kantonalne, što su omogućile da investitori dobiju potrebnu dokumentaciju za koncesiju, jer mi znamo da otvaranjem kamenoloma ili bilo kakvom eksploatacijom na ovom području neće samo doći do ugroženosti naselja Kuti i Lijevča nego čak i bjelopoljske i mostarske kotline, rekao nam je sekretar Eko-udruge Kuti Željko Primorac.

Željko Primorac: Ugrozili bi cijelu kotlinu

Otpor mještana ne traje od juče. Koncesija za eksploataciju kamena dodijeljena je još 2015. godine, a ozbiljniji sukob počinje 2021, kada, prema riječima mještana, investitor prvi put dolazi sa teškom mehanizacijom na brdo iznad sela. Jedna okolinska dozvola je u međuvremenu poništena sudskom presudom, ali je nova izdata 2024. godine - uprkos protivljenju lokalne zajednice. Ovo je mjesto mješovitog nacionalnog sastava. Neki od njih su povratnici na ognjišta. Jedan od njih je Tomislav Lozo, koji nam pojašnjava da se tu rodio, a da njegovi preci na ovim područjima žive vjekovima.

- Ja sam ovdje najbliži i najstariji i Kute poznajem najbolje. Kute, ovo čitavo mjesto i sve okolo. Nekada sam radio u Skupštini opštine i znam kako su se pravili putevi, kuda su dolazili i šta je sve bilo, čitavu istoriju mogu da pričam o tome. Ovo je prevršilo svaku mjeru, najljepše naselje su upropastili, poručuje Lozo.

Njegova kuća je stotinjak metara od kamenoloma. Kuća u kojoj se rodio i koju planira vlastitim sredstvima renovirati. Jedan dio kuće u kojem žive on i njegova supruga su osposobili za život.

- Poručio bih da se to obustavi i da to nije mjesto za to. Ima Hercegovina puno brda i kamena, evo sad sam prošao kroz Jablanicu gdje su ljudi stradali. Šta treba da se desi, da i mi stradamo ovdje, ističe Tomislav.

Mještani kažu da će o svemu obavještavati javnost

Mještani tvrde da nisu bili informisani ni uključeni u donošenje odluka koje direktno utiču na njihove živote. Posebno problematičnim smatraju studije i nalaze koji su pratili izdavanje dozvola. Mještanin Krsto Lozo rekao nam je da je dokumentacija puna nelogičnosti i spornih procjena - od nosivosti mosta kojim bi prolazila teška mehanizacija, do pogrešnih podataka o strukturi zemljišta i načinu korištenja prostora.

- Odjednom su se pojavili prije četiri-pet godina, mašine krče put ovdje, a mi ništa nismo znali o tome. Uglavnom, shvatili smo da hoće da rade kamenolom bez ikakvih pitanja, pozvali smo policiju, nisu imali dozvolu za rad. Onda su nabavili neku dozvolu koja je zasnovana na lažima i koja je u Sarajevu na sudu poništena. Krenuli su sa pravljenjem novih dozvola, novim postupkom... Sve što su radili zasnovano je na poluistinama, insinuacijama i lažima, objašnjava Krsto Lozo.

Sami mještani pronašli su nekoliko mina i zbog svega toga, na javnoj raspravi 2024, njih oko 150 se jasno izjasnilo da je protiv otvaranja kamenoloma u ovom selu. Ipak, to niko nije uvažio.

- Oni su izašli gore da deminiraju, mi smo išli za njima da pogledamo šta rade. Nisu deminirali, nego su sjekli šumu. Glavna oprema za deminiranje su bile motorna pila i makaze za sječu šume. Oni su došli 25. februara ovdje u naše naselje da to rade, samo ciljano da se očisti kamenolom. Tu ih u teren uvodi BH MAK Mostar, na naše iznenađenje. Kada smo vidjeli šta rade, sve smo snimili i objavili, pojasnio nam je Aner Omanović.

Mještani očekuju da federalna ministrica okoliša, kao i nezavisni stručnjaci izađu na teren.

Izmjene plana

- Pošto autoput prolazi na nekih 700 metara od samog kamenoloma, tu se rodio interes, tu je prvi Amer Hadžiomerović uz pomoć Gradskog vijeća Mostara upisao taj kamenolom u prostorni plan. Izvršili su izmjenu Prostornog plana grada Mostara i upisali ga ovdje, pa je ta firma bila u vlasništvu još jednog poduzetnika odavde, koju je on prodao turskom investitoru, pojašnjava Omanović.

Ubijeđeni su u to kako je riječ o ličnim interesima, a da niko ne razmišlja o ljudskim životima. Kažu da će na svaki korak paziti, dežurati i obavještavati javnost svakodnevno.

Ništa nije završeno, a razočaranje u sve institucije je vidljivo. Smatraju da njihovi životi i imovina moraju biti ispred bilo kakvog drugog interesa. I neće odustati.