Mirsad Zaimović: Nije SDA zaustavila plan rasta - Direktno sa Vildanom
Dužnosnici HDZ-a BiH pisali su predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i evropskim liderima: traže zaštitu, jer su preglasani na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije. Problem im je usvajanje Zakona o plinovodu Južna interkonekcija. Teške optužbe iznijeli su na račun ambasadora Sjedinjenih Američkih Država Michaela Murphija, grubo optužuju i Stranku demokratske akcije koja je zakon podržala.
Šef Kluba SDA u Parlamentu FBiH Mirsad Zaimović kazao je da se osjeća ponosnim što je ovaj zakon vraćen u proceduru nakon godinu javne rasprave.
Lični i stranački interesi
- Građani su imali priliku da kažu šta misle o pojedinim zakonskim rješenjima. Onda zastupnici artikulišu zahtjeve građana. Zastupnici HDZ-a i SDP-a su artikulisali te zahtjeve, bar je tako trebalo. Kroz amandmane koje je prošla Vlada usvojila, oni su postavili sastavni dio zakona i oni su jednoglasno usvojeni u Parlamentu, govori Zaimović.
Potom su u Dom naroda zapeli kočnicom Dragana Čovića. Zaimović navodi da su kolege iz HDZ-a prozivali zbog nekonzistentnosti.
- Imamo iste ljude koji su za isti zakon glasali prije tri godine, a sada su bili kategorično protiv. Oni su kazali da je stvar politike, situacija se iz dana u dan mijenja. Oni sada prebacuju argumente na stanje u BH Gasu, što, naravno, nema veze sa istinom, jer zakon nije zaustavljen nakon godinu, dvije godine, pa da se nešto u međuvremenu moglo desiti. Nakon što je Zakon usvojen u Predstavničkom domu jednoglasno, onda je predsjedavajući Doma naroda iz HDZ-a očito dobio signal da to ne pušta dalje u proceduru i on je stao. I tako tri godine. To čak nije ni zakon bivše Vlade, nego zakon bivšeg Parlamenta, jer je taj akt doživio izvjesne promjene kroz ove amandmane, pojašnjava Zaimović i dodaje da se radi očito nekim drugim interesima.
A šta je cilj - lični i stranački interesi Dragana Čovića ili to ipak ima i neke veze sa Rusijom?
- Postoje tri potencijalna razloga zašto se HDZ, odnosno Čović, predomislio. Prvi je da Čović nikad nije, ustvari, prestao sa namjerom da pravi treći entitet i preduzeća na osnovu kojih će taj entitet sutra opstajati. Drugi razlog je da zaista postoji neki privatni interes ili interesnih grupacija koji su zaustavili ovaj projekat 2021. godine. I treći razlog nije zanemariv. Dobili smo informaciju da je Staša Košarac kazao da Južne interkonekcije nema bez istočne, jasan je Zaimović i dodaje da, ukoliko iste stranke koje su podržale ovaj zakon, podrže zakon i u Domu naroda, one imaju većinu i taj zakon će proći.
Naša je zemlja 21. marta dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom. Gdje smo bili tad, otprilike smo i sada. Plan rasta je također zaustavljen, a SDA ga je dijelom zakočila.
- SDA kao opoziciona stranka nije mogla zakočiti plan rasta ukoliko ga vlast na nivou BiH želi ostvariti. Oni su spinovali u javnosti činjenicu da četiri premijera nisu dala saglasnost na plan rasta. Evropska komisija je vratila plan rasta zbog toga što nije popunjen Ustavni sud, nisu izvršene presude Ustavnog suda... Vijeće ministara može bez svih kantona poslati plan rasta i tu neće biti problema, ističe Zaimović.
Navodno Dodik insistira na tome da se aktivira odluka po kojoj se SIPA ne može ni kretati po RS-u, da tamo ne važe sudske presude Suda Bosne i Hercegovine, niti tužilački nalozi Tužilaštva BiH. Šta to znači u ovom času?
- Još jedan atak na Ustav i ustavno uređenje BiH. Trebalo bi da reaguje i visoki predstavnik. Odnos dvostrukih aršina je doveo do stalnog popuštanja Dodiku. Tvrdim da je visoki predstavnik napravio ove političke probleme i sve ono što je proisteklo iz suspenzije Ustava, da danas i on odgovara za ovako i ekonomsko i političko stanje u FBiH, pa i BiH. Sad pitam javno visokog predstavnika zbog čega sjedi tu, pita Zaimović.
Izgleda da visoki predstavnik u ovom času podjednako svima smeta, ali sa tim se Zaimović ne slaže.
- Mislim da nam treba visoki predstavnik. Mi zagovaramo da OHR ostane u BiH, ali ne da ostane kao zaštitnik jedne grupacije, nekih naroda, interesa, ili da ostane da prima platu i da se mi uzdamo u to da će on zaštititi Ustav, Dejtonski sporazum, a to ne čini. Njegova obaveza je da radi i da opravda platu koju prima, poručuje Zaimović.
Utihle su proslave sankcija, a i crna lista postala bogatija za impozantan broj Dodikovih saradnika i desetine firmi u vlasništvu i suvlasništvu šire familije. I ministar Staša Košarac je dospio na crnu listu. Djeluju li sankcije?
- Zapadaju u ozbiljne probleme kao entitet. Jasno je da će biti sve veći pritisak na Dodika i da će RS zapasti u veće finansijske probleme. Nadam se da u međuvremenu neće napraviti eskalaciju problema. Činjenica je da je Vučić kao nikad stjeran u ćošak nakon tragedije u Novom Sadu i vrlo je moguće da kao majstor spinovanja, a ima već “iskustava sa ratom u BiH”, prenese težište problema i skrene pažnju javnosti na BiH, time ohrabri Dodika, a njemu ne treba puno s obzirom na situaciju u kojoj je da napravi neke radikalnije poteze, upozorava Zaimović.
Ni rad Parlamenta FBiH ne može dobiti pozitivnu ocjenu, smatra šef Kluba SDA u PD-u PFBiH.
- Jedini zakon kojeg se sjećam, a da je unio neke novine, jeste Zakon o neradnoj nedjelji, koji je loše iskomuniciran. Sad masovno ljudi iz Sarajeva idu u Istočno Sarajevo. Bojim se da smo uradili potez nauštrb ekonomije Federacije BiH. Kada je riječ o fiskalnom zakonu, sve je naopako. Ne pamtim da je prošla godina, a da nismo imali na dnevnom redu Izvještaj o radu Vlade za prošlu godinu. Nemamo nikakav finansijski dokument, niti odluke o privremenom finansiranju. To je direktno kršenje zakona, ističe Zaimović i dodaje da je za 2023. godinu Vlada napravila deficit veći od 530 miliona KM, na šta je trebao biti urađen rebalans budžeta.
Sve su potrošili
Zaimović kaže da mu je rečeno da rebalans nije pravljen, jer su deficit pokrili od akumuliranog suficita iz prethodnih godina.
- Imali smo javno priznanje da su spašavali 2023. godinu onim što je prošla Vlada uštedjela. Ova vlada je sve pare potrošila, nema više ni amortizera i zbog toga se ne usuđuju da uđu u priču o setu fiskalnih zakona, jer bi došli u probleme sa budžetima i sa isplatom onih koji su naslonjeni na budžet FBiH, kaže Zaimović.
Na pitanje da li SDA nešto očekuje od 2025. godine i da li ima kakvih planova, Zaimović odgovara riječima da je pozicija spustila ruke.
