Milanovićev odnos prema BiH ostat će isti - "Veći uticaj, posebno u kontekstu EU, ima premijer"

Drugi krug glasanja za izbore za predsjednika Republike Hrvatske bit će održan 12. januara. Jedan na jedan suočit će se trenutni predsjednik Zoran Milanović i Dragan Primorac, kandidat iza kojeg stoji HDZ Hrvatske. U prvom krugu Milanović je osvojio 49,09 posto glasova. Nedostajao mu je mali broj da izbori budu odmah riješeni. Primorac je dobio podršku 19,35 birača.

Ne očekuju se velika iznenađenja ni u drugom krugu, pa je pobjeda starog predsjednika gotovo zagarantovana. Ni promjenu smjera Milanovićeve politike spram Bosne i Hercegovine ne možemo očekivati.

Drugovanje sa Dodikom

Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić kaže da Milanovićeva pobjeda, ukoliko se ne desi čudo u drugom krugu, neće promijeniti ništa prema BiH u odnosu na prvi mandat.

- Milanović je u prvom mandatu donio dosta bure u bh. vodama, posebno kroz bliske i prijateljske odnose sa Dodikom i verbalne eskapade kojih se nije libio, kaže Topićeva.

Objašnjava uočljivu promjenu u Milanovićevom političkom kursu, pa tako i u njegovom odnosu prema BiH.

- Prije nego je postao predsjednik, on je zagovarao ukidanje prava glasanja bh. Hrvatima na izborima. Danas je populista koji oštro kritikuje dojučerašnje političke prijatelje u BiH iz lijevog spektra. Iako je nekada zdušno podržavao Željka Komšića (člana Predsjedništva BiH, op. a), danas ga omalovažava kao nekog ko nije legitimni predstavnik Hrvata, ističe naša sagovornica.

Naglašava da je za BiH najvažnije da podrška iz Hrvatske ne bude jednostrana i usmjerena samo prema Hrvatima u BiH, te da se put u NATO i EU podržava i dalje, ali ne kroz ucjene i insistiranje na rješenjima koja idu u prilog samo Hrvatima.

- Veći utjecaj, posebno u dijelu EU integracija, ali i svake vrste podrške, imaju Vlada i premijer. Na sreću, utjecaj predsjednika, dok je barem u toj fotelji Milanović, ograničen je, naglašava Topićeva.

Velizar Antić iz Udruženja ReStart Srpska objašnjava da je politički sistem u Hrvatskoj takav da premijer i Vlada donose najvažnije odluke.

- Milanović neće imati mnogo prostora da značajnije utječe na neke promene u politici i mislim da će sve ostati isto. Ali, što se tiče odnosa prema BiH, ja ne vidim neku veliku razliku između stavova Milanovića i onoga što sprovodi Plenković. Tu su stavovi poprilično ujednačeni i na prvom mestu je borba za zaštitu interesa hrvatskog naroda u BiH i za poštovanje Dejtonskog sporazuma, kaže Antić.

Uvjeren je da će se “nastaviti sa insistiranjem da se nađe model da Hrvati u BiH zaista ostvare pravo da na izborima i biraju svog predstavnika u Predsjedništvo”.

Davor Gjenero, politički analitičar iz Hrvatske, kaže da će odnos Milanovića prema BiH ostati identičan.

- On spada u red kvazisuverenističkih političara. Njegova pozicija je slična Ficovoj ili Orbánovoj i on će nastaviti s takvim politikama, objašnjava Gjenero.

Ističe da će Milanović i dalje gurati Dragana Čovića i HDZBiH prema radikalizaciji.

- On će im i dalje prigovarati zbog toga što nisu odabrali njega koji sam sebe smatra Tuđmanovim prirodnim nasljednikom, nego evropskog Andreja Plenkovića. Ako Plenković bude htio provoditi svoje politike, što znači ako bude htio pritiskati Čovića da surađuje sa Christianom Schmidtom, da prihvati provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava i da u okviru toga riješi i reprezentativnost Hrvata u Predsjedništvu BiH, te ako bude inzistirao da Čović popusti sa blokadom izgradnje Južne interkonekcije, onda će, sa cinizmom u glasu, Milanović stati na Čovićevu stranu i prijekorno mu govoriti: “Jesam ti govorio da se okreneš meni”. To znači da će u narednom razdoblju proevropska politika prema BiH imati još manji manevarski prostor, objašnjava naš sagovornik.

Ističe i da su i u HDZ-u Hrvatske počeli nepovoljni procesi, jer tzv. desna struja jača u odnosu na Plenkovićevu centrističku ili umjerenjačku. U takvim okolnostima sve ide u smjeru daljnjeg zarobljavanja odnosa između Hrvatske i BiH.

Načelno, i ako su okolnosti normalne, objašnjava Gjenero, za odnose sa BiH važnije je ko je premijer, a ne predsjednik.

- Hrvatska ima sustav parlamentarne vlade, a predsjednik je predstavnik suvereniteta. Milanović samog sebe nikad nije vidio kao predstavnika cijelog naroda, nego kao vođu opozicije protiv aktualne administracije. I zbog toga je sustavno opstruirao sve javne politike koje je provodila Vlada i kad su one možda i bile pogrešne i kad su bile dobre. Načelno jeste važnije tko je premijer, ali u slučaju kad je Milanović predsjednik, onda su rizici izrazito veliki, jer predsjednik, protivno pravilima, nameće svoju moć i nastoji opstruirati eventualne dobre javne politike, kaže Gjenero.

Načelno, u sustavu parlamentarne vlade, predsjednik je ono što je u Velikoj Britaniji kralj - nepogrešiv.

- Nepogrešiv je zato što nema mogućnosti donošenja političkih odluka. Milanović sebe smatra nepogrešivim, ali se nije spreman odreći donošenja političkih odluka, poručuje Gjenero.

Denis Avdagić, vanjskopolitički analitičar iz Hrvatske, ističe da bi Milanović, ukoliko pobijedi, odradio drugi mandat na način kao i prvi. Neće odstupiti od stavova. Avdagić objašnjava da je predsjednik Hrvatske, po Ustavu, sukreator vanjske politike. U realnosti je ipak nešto značajnija vlada. A segmenti gdje predsjednik može manevrisati podjednako, tiču se imenovanja ambasadora i diplomatskih predstavnika. Taj proces trenutno i jeste zakočen, jer nema dogovora između predsjednika i Vlade, ali će se morati naći zajednički jezik u narednih pet godina, koliko traje predsjednički mandat.

- Po pitanju Hrvata u BiH, tu manje-više - što se tiče trenutačno hrvatskog političkog prostora - vlada otprilike podjednako mišljenja, ističe Avdagić.

Smatra da ni u Evropi, pa ni na svijetu, ne postoje dvije zemlje koje su više povezane, kako geografski, tako i u ljudskim odnosima. Iz tih razloga, kaže, Hrvatska i BiH moraju naći elemente za puno bolju saradnju i suživot, nego što je to u ovom trenutku. A tomu je, nažalost, u jednom dijelu prepreka bio upravo Milanović.

Naš sagovornik smatra da je za BiH važnije ko je premijer. Premijer i ide na sastanke EU, prije svega, na razini šefova država i vlada, a predsjednik na razini NATO-a.

Otvorena pitanja

- U ovom trenutku primarno pitanje za BiH je pitanje EU i napretka. Tu je BiH imala bezrezervnu podršku, prije svega, Vlade Andreja Plenkovića. I ona Vlada Jadranke Kosor bila je jako dobro nastrojena. Sjetit ćete se da je dala sve prevedene dokumente koje je Hrvatska pripremala tokom pristupanja. Sve je predano BiH, uz obećanje da je Vlada i dalje tu ako treba. To su stvari koje se ne viđaju na takvoj razini, kaže Avdagić.

Zaključuje da bi ona pitanja koja ostaju kao otvorena najbolje bilo riješiti što prije i bezbolnije, jer onda nema razloga da se ulazi u bilo kakve probleme - bez obzira na to ko bio predsjednik ili premijer.