Mantre Dodika i Vučića neće proći - "Ako imovina ne pripada državi, zašto je onda pregovarao o raspolaganju"

Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Radovan Kovačević (SNSD) tvrdi da se u PSBiH nikada neće govoriti o pitanju imovine, jer ne postoji ustavni osnov da se o tome razgovara. Dodao je da se u Parlamentarnoj skupštini može govoriti o svim onim temama koje je Ustav odredio da su nadležnosti BiH, ali ne i o imovini.

Mantranje

- Kao što je poznato i njima u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, pitanje imovine nije u ustavnoj nadležnosti Bosne i Hercegovine i o toj temi se nikada neće govoriti u Parlamentarnoj skupštini, kazao je Kovačević na pres-konferenciji koju je i sazvao kako bi govorio o nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH i o Ambasadi SAD-a u BiH.

SNSD-u i njihovom lideru Ambasada SAD-a u BiH je poseban trn u oku, a posljednjih dana još i više zato što se ni srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću nije dopao stav o svesrpskom okupljanju, pa je on posegao za svojim instagramskim razmatranjem državne imovine BiH, sve prijeteći američkoj ambasadi u Sarajevu.

Iz Ambasade su u utorak kazali da nema potrebe za ponovnim razmatranjem dobro dokumentovane pravne historije i sudskih presuda u vezi sa državnom imovinom u BiH.

- Kako je to pomoćnik državnog sekretara O’Brien naveo u govoru u februaru 2024. godine: “Postoji način da se razgovara o imovini tako što će se o tome govoriti u relevantnim institucijama. Ali je polazna tačka i dalje jasna: imovina pripada državi”, podsjetili su.

Vučiću je pak odgovorio State Department koji je, reagirajući na svesrpski sabor, pozvao političke lidere u regionu da bolje iskoriste svoje sastanke kako bi promovisali regionalnu stabilnost i pomirenje.

- Kao što smo dosljedno jasno naglašavali, čvrsto podržavamo suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine, čiji je dio Republika Srpska, potcrtava State Department i zaključuje kako “retorika i postupci Milorada Dodika o otcjepljenju RS-a dovode u opasnost mirnu, demokratsku i prosperitetnu budućnost u euroatlantskim institucijama koju građani BiH, uključujući i stanovnike RS-a, žele i zaslužuju”.

Sjedinjene Države vjeruju da je budućnost svih zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji u kojoj regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi vode ka većem miru, sigurnosti i prosperitetu za sve, stav je State Departmenta.

No, Kovačević se osvrnuo na reakciju Ambasade u Sarajevu o svesrpskom saborovanju u kojoj je stajalo da zaključci usvojeni u deklaraciji “ne predstavljaju odbranu Dejtonskog sporazuma, kako autori tvrde, već su namjerni napad na taj sporazum i državne institucije BiH”.

- Kada smo mi rekli da tražimo da se poštuju izvorni tekst Dejtonskog sporazuma i Ustav Bosne i Hercegovine, iz Ambasade SAD-a smo dobili reakciju da se tu radi o nekakvom napadu na Dejtonski sporazum. Dakle, ako pozovete na to da se poštuje neki dokument, a neko vam odgovori da ste na taj način napali taj dokument, to se ne može tumačiti nikako drugačije nego kao priznanje da je taj koji vas za tako nešto optužuje ustvari krivac koji je godinama, slobodno možemo reći decenijama, kršio Dejtonski mirovni sporazum, rušio Ustav BiH i ustavni poredak BiH i dozvoljavao da se Ustav i ustavni poredak u BiH ruši, protumačio je Kovačević.

Stava je da se Sporazum o sukcesiji odnosio isključivo na to kako će zemlje koje su bivše članice SFRJ međusobno da podijele imovinu koja je pripadala Jugoslaviji.

- Ali se to ni na koji način nije odnosilo na to kako će koja država u skladu sa svojom ustavnom strukturom da titulira, odnosno da podijeli tu imovinu. Ono što je trebalo da se dogodi u BiH, jeste da sva imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o sukcesiji, da se poslije toga kaže u skladu sa ustavnom strukturom BiH, sve ono što se nalazi na teritoriji RS-a, pripada RS-u, a sve ono što se nalazi na teritoriji FBiH, pripada FBiH, naveo je Kovačević.

Kasim Trnka, profesor ustavnog prava iz Sarajeva, kaže kako je Kovačević ustvari pokušao da malo više objasni ono što je Vučić već rekao.

- Mada Vučića vjerovatno nisu dovoljno savjetovali njegovi savjetnici, da ga pouče da pogleda presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u kojima je jasno rečeno šta je ustavni osnov i otkud takav stav da imovina pripada državi Bosni i Hercegovini. Prvo, rečeno je, ustvari, da kroz čitav Dejtonski sporazum pojam država veže se samo za institucije Bosne i Hercegovine, nikad za entitet. S druge strane, u sporazumu o sukcesiji rečeno je da imovinu na teritoriji preuzimaju države nasljednice bivše SFRJ. Prema tome, ima potpuno jasna argumentacija da imovina pripada državi i ostaje logičan zaključak da se o korištenju te imovine, njenom raspolaganju itd. mora urediti državni zakon u PSBiH. Dakle, ako su Amerikanci, koji su tvorci Dejtonskog mirovnog sporazuma, citirali i stavove O’Briena, stvar je potpuno jasna, naglašava Trnka.

Podvlači da je drugo pitanje to što su politički predstavnici iz RS-a uporni, uključujući i stavove u deklaraciji svesrpskog sabora, da su nadležnosti definisane primarno u Ustavu.

- I pri tome, što je uobičajena praksa Republike Srpske i Srbije, citira se samo jedan dio rečenice o nadležnosti gdje stvarno piše da sve ono što nije izričito pomenuto u nadležnosti institucija BiH, pripada entitetima. Ali zato postoji niz drugih odredaba iz Dejtonskog sporazuma koje također proširuju nadležnosti BiH. Tako sva ona pitanja, koja se tiče suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti Bosne i Hercegovine, automatski pripadaju institucijama Bosne i Hercegovine. Međutim, kad se pravi jedna politička opcija, onda ona, računajući na neuku širu populaciju, stalno ponavlja istu mantru, nastojeći na taj način da ubijedi širu javnost u svoje stavove, kaže Trnka.

Državni poslanik Saša Magazinović (SDP) naglašava da je u svojim odlukama jasno, u nekoliko navrata, Ustavni sud BiH rekao da sva imovina pripada državi, a da se o njenom korištenju odluke mogu donositi isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH.

- Da je to tako i da je toga svjestan i Dodik, govori činjenica da je on, zapravo, bio jedan od aktera pregovora o zakonu o državnoj imovini između mandata 2010-2014. Ako to ne pripada državi, pa zašto je onda pregovarao na koji način će se raspolagati imovinom, pita se Magazinović.

Dodikove ucjene

Kovačević je reagovao i na to što je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković uputio protestnu notu Crnoj Gori i Srbiji, navodeći da je to “samo njegova nota, koja sa zajedničkim organima BiH nema nikakve veze”.

A kao uslov za nastavak razgovora koalicionih partnera lider SNSD-a Milorad Dodik postavio je smjene Konakovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, te ambasadora BiH u UN-u Zlatka Lagumdžije.

- Dodik je poznat kao čovjek koji jedno govori, drugo misli, treće radi. Nije uopšte neobično da postavi neke nevjerovatne uslove od kojih kasnije odustane. Ako on misli da ne treba sastanak, to je njegov stav, ali uslovljavanja, osim možda u svojoj stranci, on više ne može provoditi nigdje, rekao je Magazinović.