Loša putna mreža, manjak kadra i procedure uzrokuju gužve na granicama

Infrastruktura na većem broju graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini je zastarjela, oprema dotrajala, a jedna traka u pravcu onemogućava nesmetani protok ljudi i robe.

Sezona je godišnjih odmora, a jek turističke sezone doveo je i do pojačanog prometa vozila na graničnim prijelazima, kako na izlazu iz Bosne i Hercegovine, tako i na ulazu u državu.

- Kolone putničkih vozila su i na izlazu iz naše zemlje na mnogim graničnim prijelazima, a posebno izdvajamo granične prijelaze: Izačić, Velika Kladuša, Gradina, Bosanska Gradiška i Deleuša. Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta, naveli su iz BIHAMK-a.

Iz Granične policije naše zemlje kažu da je proteklog vikenda zabilježeno više od šest stotina hiljada osoba na graničnim prijelazima. Građane mole da umjesto najfrekventnijih prijelaza, koriste one alternativne.

- Graničnoj policiji trenutno nedostaje 663 policijska službenika. Granična policija čini sve da se taj broj nadomjesti i raspisuju se stalno novi natječaji, čim se steknu uvjeti. Napominjemo da je okončan javni oglas za XI klasu kadeta, te je u činu mlađi inspektor u radni odnos stupilo 22 kadeta, dok je iz iste klase kadeta u radni odnos stupilo 98 kadeta u činu policajac. U tijeku je vršenje sigurnosnih provjera za prijem XII klase kadeta (120 u činu policajac i 25 u činu mlađi inspektor). Uskoro će se raspisati natječaj za XIII klasu kadeta (ukupno 150 kadeta), a Vijeće ministara je odobrilo i prijem kadeta XIV klase (150 policajaca), te je upućen zahtjev nadležnim tijelima i za raspisivanje natječaja za XV klasu kadeta. Nadamo se da će uskoro biti usvojen i novi Pravilnik o unutarnjoj organizaciji GPBiH, kojim je predviđen ukupan broj policijskih službenika 2.895, što bi uvelike osnažilo kapacitete GPBiH. Već smo dobili pozitivna mišljenja relevantnih tijela u vezi s tim, te je Pravilnik upućen Ministarstvu sigurnosti BiH na usvajanje u VMBiH, kažu iz Granične policije BiH.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH naglašavaju da je tokom turističkih sezona i praznika gužva neminovna. A Upravi nedostaje gotovo 1.000 zaposlenika.

- Prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Uprave za indirektno oporezivanje propisano je 3.319 radnih mjesta, dok je ukupan broj zaposlenih 2.337 ili oko 70 odsto od sistematizovanog broja. Dakle, oko 980 radnika nedostraje kako bi kapaciteti po trenutnoj sistematizaciji bili popunjeni. Naime, zbog budžetskih ograničenja i sporog procesa zapošljavanja, postoji značajan jaz između broja sistematizovanih i popunjenih radnih mjesta, upozorava Darjana Maglov portparolka UIOBiH.

UIOBiH se suočava i sa nepovoljnom starosnom strukturom. U prosjeku, oko 100 radnika godišnje ode u penziju.

- Svjesni smo da UIO nema dovoljan broj zaposlenih, kao i da broj zaposlenih utječe na brzinu teretnog saobraćaja, a mnogo manje na putnički promet. Savjet ministara prepoznao je potrebu da UIO zaposli dodatni broj radnika, pa je tako novim budžetom za 2024. godinu planirano zaposlenje 50 novih pripravnika, ističe Maglov.

Problem predstavljaju i nedovoljno izgrađeni granični prijelazi koji nemaju dovoljan broj saobraćajnih traka kako bi se rasteretile gužve.

- Da su granični prijelazi kod nas osposobljeni sa više traka i da istovremeno može raditi više graničnih policajaca, na carini ne bi došlo do zadržavanja. S obzirom da je većina graničnih prijelaza napravljena davno, zastrajela je i infrastruktura. Pored toga i oprema za hlađenje - grijanje, koja je u funkciji više od 20 godina, zahtijeva zamjenu u skladu relevantnim standardima. A tako dotrajala oprema sklona je i čestim kvarovima, što iziskuje dodatne troškove kako bi se popravilo nešto što je trebalo da bude zamijenjeno novom. Moramo biti svjesni da je infrastruktura skromna, imamo stare zgrade i objekte, teške lokacije, ne možemo se pohvaliti ni dobrim pristupnim putevima prema pojedinim graničnim prijelazima, ističe Maglov.

U narednom periodu, UIOBiH će nastaviti sa izgradnjom graničnih prijelaza prema međunarodnim standardima, te će se raditi na poboljšanju tehničkih uslova. I struka je mišljenja da su problem i procedure i infrastruktura.

- Velika su zadržavanja kako na pasoškim kontrolama, tako i na prijavi robe. S druge strane, ono što je evidentno je da su granični prijelazi sa Republikom Hrvatskom prvenstveno, uglavnom, ako pogledamo te međugranične pojaseve, možemo da vidimo da su uglavnom ti prijelazi spojeni u pogledu infrastrukture, mostovima, ali ti mostovi su uglavnom sa po jednom kolovoznom, saobraćajnom trakom, po smjeru kretanja. I ono što možemo da primijetimo kada izlazimo ili ulazimo u BiH, bez obzira na brzinu pasoške kontrole, da i kada prođemo tu pasošku kontrolu, nerijetko se dešava da se stvaraju čepovi upravo na ovim mostovima, kaže Nikola Ćopić, vještak saobraćajne struke.

Najbolji pokazatelj su granični prijelazi Dubica i Bosanska Gradiška. A naša saobraćajna struktura unutar BiH, teško može podnijeti povećanje motornih vozila na ulicama.

- Ako pogledamo primjer Grada Banja Luke, a siguran sam da je tako i u većini gradova u BiH, dakle bilježi se jedan rast od dvije do četiri hiljade registrovanih motornih vozila više po godini. Tako da je to jedan eskponencijalni rast, slobodno tako mogu reći, registrovanog broja vozila, pogotovo kad se radi o većim gradovima, svakako dolazi do sve većeg broja migracija iz opština koje gravitiraju oko tog grada i ono što možemo da vidimo je da su gužve sve veće i veće i da trenutne saobraćajnice jako teško mogu da podnesu sav taj novostvoreni saobraćaj, naglašava Ćopić.

Mišljenja je da na naplatu sada dolaze godine i godine pogrešnog planiranja. Bez stvaranja novih obilaznica oko gradova, gužve u saobraćaju će biti sve veće.

Priča Matee Jerković.