Lokalni izbori 2024 u medijima i na društvenim mrežama - Političari oprezniji nego ranije, a šta je sa govorom mržnje?
Mediacentar Sarajevo, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, u partnerstvu sa Balkanskom istraživačkom mrežom Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Vijećem za štampu i online medije, predstavio je danas rezultate monitoringa lokalnih medija i društvenih mreža tokom Lokalnih izbora 2024.
Kako je istaknuto, Mediacentar Sarajevo je proveo monitoring sadržaja online medija, te televizijskih i radijskih stanica u osam gradova i opština u našoj zemlji. Cilj monitoringa je bio analizirati na koji način lokalni mediji izvještavaju o izborima i političkim subjektima, te koliki je opseg štetnog sadržaja u izvještavanju.
Analizirano 3.000 članaka
Istraživačica i urednica u Mediacentru Anida Sokol kazala je da je praćen način na koji lokalni mediji izvještavaju o izborima, političkim subjektima i pripadnicima političkih partija.
- Monitoring je rađen u osam općina i gradova i obuhvatio je 24 online medija, 10 radijskih stanica, šest televizijskih stanica 22 naloga kanidata i kandidatkinja iz stranka na Facebooku. Podaci koje predstavljamo su za period od 1. septembra do 5. oktobra ove godine. U ovom periodu na 24 lokalna medija bilo je objavljeno 17.734 članaka, a mi smo analizirali oko 3.000. Izdvojili smo 247 TV i radio priloga, kazala je Sokol.
Prema njenim riječima u online medijima zabilježeno je 44 posto slučajeva direktnog predstavljanja kandidata, dok je indirektna promocija zabilježena u 28 posto slučaja, a potencijalna funkcionerska kampanja u 26 posto slučaja.
Kada je riječ o radio i TV stanicama, zabilježeno je 44 posto primjera indirektne promocije i skoro 60 posto slučajeva potencijalne funkcionerske kampanje na radiju i 54 posto na televiziji. Istaknuto je i to da kada je u pitanju spol glavnog aktera istraživanje je pokazalo da je dominantno muški.
- U online medijima i na televiziji riječ je o 90 postovo slučajeva, a na radijskim stranicama o 79 posto slučajeva. To nam zapravo pokazuje koliko su žene bile zanemarene, potpuno nevidljive tokom ovih izbora, kazala je Sokol.
Javni funkcioneri koji su ujedno i kandidati na izborima zauzimaju znatan medijski prostor, dok je novinarski uklon prema glavnim akterima u više od pedeset posto slučajeva pozitivan.
- Pripadnici političkih partija i nezavisni kandidati tokom izbora nameću agendu medijskog izvještavanja, dok su glasovi građana i građanki o pitanjima o izborima potpuno zanemareni. Žene su gotovo nevidljive bile kao glavne akterke u medijskim izvještajima relevantnim za izbore, rekla je Sokol.
Glavni akteri koji su pripadnici političkih stranaka ili su nezavisni kandidati, kako je dodala Sokol, u najvećem broju pripadaju SNSD-u, a daleko iza njih dolaze druge političke partije.
Balkanska istraživačka mreža je pratila korištenje govora mržnje na društvenim mrežama tokom izborne kampanje. Praćeni su nalozi kandidata za načelnike i gradonačelnike, trenutnih načelnika i gradonačelnika i predsjednika stranaka, te stranice parlamentarnih stranka u BiH.
Novinarka BIRN-a BiH Azra Husarić Omerović kazala je da je BIRN uoči predizborne kampanje želio ustanoviti koliko mržnje kandidati koriste na lokalnim izborima kroz svoje kampanje.
- Analizirali smo društvene mreže svih kandidata i političkih stranaka koje su parlamentarne na Lokalnim izborima, zatim stranice stranaka i pojedinaca. Pratili smo više od 220 kandidata na društvenim mrežama. Pokušali smo pratiti neke od ključnih javnih skupova za koje smo sumnjali da mogu biti izvor mržnje, kazala je Husarić Omerović.
Kako je kazala, istraživače je iznenadilo kada su vidjeli da politički subjekti vrlo oprezno koriste društvene mreže, vjerovatno zbog izmjena Izbornog zakona, gdje se i online prostor sada kažnjava, a kazne za širenje mržnje su dosta veće.
Povećan broj žalbi
- Mislimo da su i sami političari bili dosta oprezniji kada su koristili taj prostor za promociju svojih ideja. Tako smo na društvenim mrežama smo primijetili samo dvije takve izjave. Jednu je uputio Vlado Sladoje iz Kalinovika, kojem je za to izrečena kazna, ali nije još uvijek pravosnažna, a drugu Sanel Zulić iz Cazina, koji je mržnju usmjerio prema LGBT zajednici. Najviše govora mržnje bilo je na javnim skupovima, gdje smo zabilježili četiri takva slučaja, a naši istraživači su uspjeli prisustovati samo nekim, tako da ne znamo koliki je stvarni broj, kazala je.
Vijeće za štampu i online medije je primalo žalbe na rad štampanih i online medije tokom izbornog perioda. Mirjana Jovović iz Vijeća za štampu i online medije u BiH je rekla da se uvođenjem odredbi o neophodnosti transparentnosti online medija koji izvještavaju o izbornoj kampanji u Izborni zakon povećao broj žalbi, kao i da je ove godine Vijeće primilo 34 žalbe na izvještavanja online medija.
- Od toga je žalbena komisija izrekla, odnosno kršenja odredaba Kodeksa za štampu i online medije u četiri slučaja. Trinaest žalbi se nalazi u proceduri, devet žalbi je van nadležnosti Vijeća, osam žalbi je upućeno anonimno, a Vijeće prema takvim žalbama ne postupa, kazala je Jovović.
