Krivična prijava protiv rudnika Medna: U pritokama Sane više nema života
Nakon skoro dvije godine istraživanja aktivnosti rudnika uglja Medna, a zbog osnovane sumnje na izvršenje više krivičnih djela, Centar za životnu sredinu podnio je Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske krivičnu prijavu protiv pravnog lica Medna NV d. o. o. Mrkonjić-Grad.
Dvije analize
U prijavi se navode dokazi da je pravno lice nelegalnim radnjama i neizvršenjem odluka nadležnih institucija o propisanim mjerama zaštite životne sredine prouzrokovalo zagađenje vode za ishranu i napajanje životinja, kao i zagađenje životne sredine na lokaciji rudnika uglja Medna, opština Mrkonjić-Grad. Zagađeni su potok Grabovac, Medljanska rijeka i Sana. Sva tri vodotoka su vode prve kategorije prema Uredbi o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka.
Pravnik iz Centra za životnu sredinu Ratko Pilipović kaže da su u posjedu rezultata zagađenosti vode iz dvije analize, jedne koju su izvršili ribari i druge od nadležnog inspektora. Nakon tih analiza aktivnosti rudnika su počele jenjavati.
- Rudnik je stao sa radom ljetos, radi samo povremeno. Mi smo nedavno bili na rijeci Medni i na potoku Grabovcu i vidjeli smo da je on malo čišći nego što je bio, međutim, života u njemu nema, ispričao nam je Pilipović.
Suvlasnik rudnika Medna Nebojša Tegeltija za Capital je izjavio da je, što se njih tiče, stanje sa rudnikom uredno, dok je načelnik Mrkonjić-Grada Dragan Vođević tvrdio da od mještana sa ovih područja nisu imali zvaničnih primjedbi na rad rudnika.
- Kao pravnik mogu reći da oni imaju sve pribavljene dokumente (vodne, ekološke dozvole, studije uticaja) i oni su formalno uvijek uredni, međutim, situacija na terenu je uvijek loša, jer inspekcije ne rade svoj dio posla i onda dobijemo zagađenje naših najkvalitetnijih voda, ustvrdio je Pilipović.
Smanjenje intenziteta rada rudnika, prema mišljenju uposlenika Centra, nagovještava činjenicu da je eksploatacija pri kraju, a radi se o takvom terenu gdje vrlo malo mještana živi, tako da nije ni imao ko dići glas osim ekologa i zabrinutih ribara.
- U krivičnoj prijavi se navodi pet krivičnih djela, a iz tužilaštva još nemamo povratne informacije, što je razumljivo, s obzirom na to da smo prijavu predali prije sedam dana. Sa investitorima smo se jednom sreli na javnoj raspravi. Znamo da su imali nalog od vodnog inspektora da poprave stanje na terenu, a da li je to učinjeno, mi ne znamo, kazao nam je Pilipović.
Napomenuo je kako je slična situacija i sa rudnikom u Kamengradu kod Sanskog Mosta, s tim da tu oko njega živi mnogo više nezadovoljnih mještana. Centar za životnu sredinu od početka podržava i njihovu borbu, a narednog mjeseca u Kamengradu planiraju nove aktivnosti.
Slične organizacije iz cijele BiH, također, pružaju podršku u borbi za očuvanje prirode, kao što je i Fondacija Atelje za društvene promjene iz Sarajeva - ACT.
Ostaje pustoš
- Zajedničko svim ovim slučajevima je da se interesi investitora redovno stavljaju ispred interesa ljudi i prirode. Bilo da je riječ o rudnicima koji uništavaju Sanu ili malim i velikim hidroelektranama u slivu Neretve i na Uni, uvijek je isti obrazac - priroda se žrtvuje za kratkoročnu finansijsku dobit investitora, a dugoročne posljedice za ljude i prirodu niko suštinski ne uzima u obzir, istakla je Lejla Kusturica iz Fondacije.
Iz ove organizacije upozoravaju da je nužno pratiti dolaske velikih korporacija na ove prostore sa interesima za rudu. Iza njih, kako navode, ostaje pustoš, a takvo nešto ne smijemo dozvoliti ako želimo nastaviti živjeti na ovim prostorima.