Krive odluke možemo ispraviti, ali... - Sarajevo ne da (svoje) fašiste

Nastavak 19. radne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo, održan 15. januara 2025, obilježilo je polemisanje u vezi sa partizanskom, antifašističkom prošlošću naše zemlje, te organizacijom obilježavanja godišnjice Igmanskog marša. Ideološki raskorak i historijski revizionizam ponovo su stavljeni u prvi plan. Omalovažavanje antifašizma, tekovine na koju bismo trebali biti ponosni, postalo je svakodnevnica.

Dugotrajan proces

U Sarajevu i dalje postoje ulice i javne ustanove koje su imenovane po fašistima, njihovim saradnicima, pristalicama ili onima čija djelovanja su, u najmanju ruku, bila problematična. Promjena takvih naziva, čini se, neće se desiti ubrzo. Tako ćemo i dalje koračati ulicama Sulejmana Pačariza, Huseina Đoze, Mustafe Busuladžića, Muhameda Pandže i brojnih drugih.

Samir Avdić, poslanik SDP-a BiH u Skupštini Kantona Sarajevo, mišljenja je da jedino ukoliko se višesatna polemika u Skupštini KS-a posmatra kao znak da su ideološke teme došle na dnevni red, onda to može biti naznaka da bi se nešto moglo pomjeriti kada je u pitanju preimenovanje određenih ulica.

- Kada je u pitanju “sarajevski dogovor” ili odnos unutar trojke, odnosno četvorke, s obzirom na to da i stranka Za Nove generacije čini vlast u ovom kantonu, nije bilo razgovora u vezi sa temom izmjene naziva ulica, jer su u fokusu drugi prioriteti. Kada je u pitanju spremnost, u svim tim strankama - partnerima SDP-a prepoznajem neke ljude koji su spremni da o tome razgovaramo, dok u SDP-u plebiscitarno smatramo da bismo trebali da izmijenimo nazive ulica koje su imenovane po nekim ličnostima čiji su istorija i postupci u Drugom svjetskom ratu bili problematični, kaže Avdić.

Kada je riječ o mogućnostima da, prije svega, SDP i Naša stranka ponovo pokrenu pitanje izmjena naziva ulica, te da imaju dovoljno glasova za pozitivnu odluku, Avdić ističe da to zavisi od struktura općinskih vijeća u KS-u.

- Mislim da bi se u opštini Centar, u kojoj se nalazi ulica problematičnog naziva po Mustafi Busuladžiću, u ovom trenutku možda i mogla naći kritična masa unutar OV-a, s obzirom na to da većinu čine SDP, Naša stranka i dio vijećnika iz Naroda i pravde koje prepoznajem kao ljude koji imaju ispravan odnos prema istoriji, kaže naš sagovornik.

Objašnjava da postoji procedura koja se treba ispoštovati kada je riječ o ovakvim inicijativama. Sve kreće od savjeta mjesne zajednice u kojoj se ulica nalazi, ide preko općinskog vijeća, te dolazi do jedne od radnih komisija Skupštine KS-a. Nakon što prođe kroz sve filtere ili instance, tek onda je moguće da inicijativa bude usvojena u Skupštini KS-a. Napominje da i Skupština KS-a može pokrenuti, odnosno inicirati određenu ideju, međutim, procedura se mora ispoštovati, odnosno moraju se dobiti saglasnosti najprije savjeta mjesne zajednice, te ranije navedenih instanci. A svako, pa i fizičko lice, može biti inicijator čak i za izmjenu naziva ulica u nekom drugom gradu.

- To je dug proces i on treba početi iz lokalne zajednice, odnosno iz same mjesne zajednice. Pozivam sve građane/ke mjesne zajednice u kojoj je Ulica Mustafe Busuladžića, ali i načelnika Srđana Mandića i predsjedavajućeg Općinskog vijeća Benjamina Isovića (SDP), da ponovo ožive tu temu i da pokrenu taj proces. Obećavam da ću, onoliko koliko je u mojoj moći, u krajnjoj instanci - Skupštini KS-a pokušati izlobirati da takva jedna odluka prođe, istakao je Avdić.

Nije optimista kada je riječ o drugoj sarajevskoj općini - Novom Gradu.

- Nisam optimista, posebno čitajući u medijima stavove aktualnog načelnika Semira Efendića, a poznajući i razmišljanje većine vijećnika iz SDA i Stranke za BiH, koji, čini mi se, imaju drugačije gledanje na određene periode naše istorije poput Drugog svjetskog rata, u odnosu na nas, da ne kažem u odnosu na ostatak civilizovanog svijeta, kaže Avdić.

Prof. dr. Husnija Kamberović, bh. historičar, podsjeća da će ove godine svijet obilježavati 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata i pobjede nad fašizmom.

- Možda je to prilika da i mi u BiH popravimo mnoge krive odluke počinjene posljednjih decenija u vezi s kulturom sjećanja i dodjeljivanja našeg javnog prostora onima koji su u toku tog rata na bilo koji način bili na strani fašističkih sila. Prvo se to može učiniti uklanjanjem naziva ulica, trgova i drugih javnih prostora saradnicima fašističkih sila. Da li će se ta prilika iskoristiti? Pesimista sam da se to može uraditi u doglednoj budućnosti, jer stanje u društvu ne samo u BiH nego i u svijetu ukazuje da desničarske i populističke ideje, odnosno radikalne ideologije sve više uzimaju maha i da se paradigma o pozitivnim vrijednostima snažno mijenja. Ipak, ne treba u cijelosti gubiti nadu, jer svijet jednostavno nema drugog puta ukoliko želi da opstane, kaže prof. dr. Kamberović.

Mustafa Busuladžić i dalje ima ulicu u općini Centar

Cilj se, ističe, može ostvariti borbom kroz školski sistem iako nam tu sada baš i ne cvjetaju ruže, ali i javnim djelovanjem.

- Moramo strpljivo i uporno nastaviti tu mukotrpnu akciju ukoliko želimo dobro našoj djeci, podvlači naš sagovornik.

Prof. dr. Kamberović ističe da je svjestan kako nema povratka u stara vremena, niti tome treba težiti.

- To znači da se ne može (i ne treba) očekivati vraćanje u javni prostor svega što je bilo prisutno od 1950-ih do 1990-ih godina, ali vjerujem da svakako treba ukloniti iz javnog prostora sve ono što podsjeća na tamne strane naše historije iz vremena Drugog svjetskog rata, kaže bh. historičar.

Podsjeća da je memorijalizacija uvijek odraz savremenog odnosa prema prošlosti i pokazatelj vrijednosti koje savremene političke ili društvene elite žele promovirati. A historijski revizionizam, poentira, i služi za to: on nije prikaz historije, nego ogledalo savremenog političkog trenutka.

Važnost antifašizma

- Nažalost, mi u BiH se ne razlikujemo puno od našeg susjedstva. Naše političke elite su slijedile ono negativno što su ostali balkanski susjedi radili: odricale su se antifašističkih vrijednosti (nekad otvoreno, nekad prikriveno), što nas je dovelo u situaciju da više ni sami ne vjerujemo u one antifašističke vrijednosti koje još formalno obilježavamo. Sve se nekako relativiziralo, pa i antifašistička borba. Volio bih da 2025. bude godina podsjećanja na važnost antifašizma i da je iskoristimo za povratak vrijednostima koje antifašizam sadrži. Iskoristimo ovu godinu za snažniju kampanju i uklanjanje iz našeg javnog prostora svega što se historijski pokazalo kao promašeno. Sarajevo bi trebalo u tome prednjačiti, upravo zbog svoje antifašističke prošlosti, zaključuje prof. dr. Kamberović.