Ko je seksualno uznemiravao studente u Sarajevu/ To je strašno, naravno da sam uznemiren i nesretan...
Komisiji za prevenciju seksualnog i rodno zasnovanog uznemiravanja Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevo javilo se u proteklom periodu 16 osoba koje se smatraju povrijeđenim. Naime, kako su naveli u svom saopćenju svih 16 ispovijesti o uznemiravanju odnosilo se na jednu osobu, tačnije sadašnjeg uposlenika ASU.
Od 16 osoba, sedam je dalo svoju saglasnost savjetnicima da se njihove ispovijesti proslijede dekanu Srđanu Vuletiću, a o svemu je obaviješteno i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine.
Komplektan kolektiv
Kako bi saznali da li je o ovome obaviješten i bivši dekan Akadmije scenskih umjetnosti Pjer Žalica kontaktirali smo ga i on nam je kazao kako je kompletan kolektiv Akademije snažno podržao osnivanje svih aktivnosti.
- Kompletan kolektiv Akademije je snažno podržao osnivanje sve aktivnosti, a zbilja ih nije malo, koje ta komisija i menadžment Akademije sprovode. Mislim da je na pisanja koja su pojavila na društvenim mrežama akademija reagovala odlučno i ozbiljno i da daje snažan doprinos otpočinjanja jednog, nadam se, šireg procesa u našem društvu. Bilo je različitih reagovanja, mislim dosta i pogešnih, koji ne doprinose riješavanju problema, ali i to je u ovakvim situacijama normalno. Gotovo sva pažnja je na akademiji, što mislim da nije baš objektivno, ali neka je. Problem je delikatan i on zahtjeva delikatan pristup. Sigirno da postoji i dobro je da se konačno njim bavimo. Uvjeren sam da je pravosuđe jedina prava adresa i da će znati kako da rukovodi daljim procesom. Zato ih pustimo neka rade svoj posao, istakao je za Oslobođnje Žalica.
Između ostalog kazao nam je da slučajeve seksualnog uznemiravanja sluša i primjećuje kroz cijeli život.
- Srećem se sa njima od proslava rođendana u mladosti do situacija u samoposlugama, na šalteru pošte, kafani, medicinskim ustanovama... Dakle svuda i stalno primjećujem ponašanje koji ima oblik seksualnog uznemiravanja. Do te je to mjere kod nas 'normalno' da se seksualno uznemiravanje nerijetko poistovjećuje sa šarmom. To je strašno. Naravno da sam uznemiren i nesretan kada čujem da su se takve stvari dešavale i na Akademiji, ali sam i vrlo ponosan kako menadžment i kolektiv reaguju. Iako se stvara drugačija slika, ja znam da Akademija nije prostor za nesmetano seksualno uznemiravanje, naprotiv. I baš zato se treba obračunati sa svakim takvim slučajem do kraja. Žao mi je što se to nije desilo prije dvadeset godina, ali kad god da se desi, dobro je, kazao nam je on, dodavši da se njemu na Akdemiji još uvijek niko nije požalio.
- Na akademiji nije niko. Za jedan test, ovih dana često pominjan, sam čuo, iz priča, da je nekim kandidatinjama neugodan. Nisam imao nikakvu prijavu niti nagovještaj o namjernom uznemiravanju, pogotovo ne seksualnom. Naročito što se radi o testu koji se sprovodi godinama, decenijama, mislim, kojeg je i ovaj profesor naslijedio u izvođenje, nije ga izmislio. Ipak sam zamolio kolegu da sprovođenje testa promjeni tako da eventualnu neugodnost smanji na najmanju moguću mjeru ili da ga ukine, ako nije neophodan. Od tada se ne sprovodi, mislim sedam, osam godina. Sa druge strane, više puta su mi prijateljice, nekada i u širem društvu, pričale svoja neugodna iskustva, u glavnom sa radnog mjesta, privatni sektor, politika, institucije sistema, zdravstvo... Ali, ne sjećam se da je i jedna reagovala. Zaključivalo se da je neko kreten, idiot i gotovo. Nije bilo pomena o prijavljivanju, djelovanju kakvo imamo danas. A to je ključ u riješavanju problema. U istraživanjima Bosna i Hercegovina, u odnosu na očekivanu sliku, ima dosta nizak procenat žena koje imaju iskustva seksualnog uznemiravanja, vjerovatno zato što je jako malo onih koji se odluče da uznemiravanje prijave. Ne pada mi na pamet da ih za to optužujem, na žalost, mogu da shvatim zašto je to tako. I zato je tako važan korak koji su napravile naše kolegice, kazao nam je Žalica.
Voditi računa
O istoj temi smo razgovarali i sa poznatom bh. glumicom Vedranom Božinović, koja nam je kazala da smatra da svaka prijava treba da bude individualno istražena.
- Prije perioda od otprilike dvije sedmice, od kada je oformljena Komisija za prevenciju seksualnog i rodno uslovljenog nasilja na ASU, kako shvatam, nije bilo prijava protiv bilo kojeg njenog profesora po osnovi seksualnog nasilja. Savjetnici za prevenciju seksualnog i rodno zasnovanog nasilja od početka svoga rada do kraja januara dobili su, kako shvatam, 16 prijava, najrecentnija datira za slučaj iz oktobra 2019., a u slučaju sedam prijava dobijena je sagladnost da se proslijede Dekanu, nakon čega su sa ASU obavijestili nadlezne organe. Generalno mislim da svaka prijava ove vrste mora da bude individualno ispitana od strane stručnog kadra, ljudi koji su edukovani da se bave ovako osjetljivim pitanjima. Mislim da treba krenuti od pretpostavke da je svako nedužan dok se ne dokaže da je kriv. Ne mislim da treba poduzimati i pozivati u lov na vještice, niti mislim da je uredu da se, do zakljucenja zvanicnog procesa, bilo optuženi bile žrtve medijski love. Žrtva ne smije biti izložena novoj viktimizaciji niti mora da se bori sa javnom stigmatizacijom. Čak i da posjedujeno empatiju, što bi bilo normalno, ali nije uvijek čak ni tako, nemamo najčešće nikakvo znanje kako pomoći. Jasno je da je ovaj slučaj medijima jako zanimljiv ali, po meni, ni mediji i društvene mreže nisu mjesta na kojima treba tražiti pravdu. Mjesto je Tužilaštvo i nadležni organi. Akademija je očigledno vrlo ozbiljno reagovala na optužbe koje su iznesene na račun ove institucije. Bilo bi jako dobro da se, zbog specifičnosti studija i posla, u moru medijski atraktivnih slučajeva ne utope ostali fakulteti, ustanove, institucije i, najvažnije, suština - očigledno imamo ozbiljan problem u svim slojevima društva i svim zanimanjima. Nećemo ga riješiti tako da se njime bavimo sporadično i senzacionalistički nego seriozno, organizovano i zato jer nas se tiče, istakla je Božinović za Oslobođenje.
S druge strane o ovim slučajevima nije upoznat rektore Univerziteta u Sarajevu, Rifat Škrijelj. Kako nam je kazao ne može da komentariše slučaj gdje profesor prijavljen 16 puta a još uvijek predaje na fakultetu jer njega o tome niko nije obavijestio.
- Studenti imaju svoje predstavnike. Imaju Studentski parlament koji ima svoje organe i tijela. Studenti imaju sve mehanizme kako bi mogli da svoja prava akativno štite, ako ih neko dovode u pitanje. Nikada nisam dobio od oktobra 2016. godine sa Akademije prijavu. Imali smo jedan slučaj ali sa drugog fakulteta, i taj slučaj je dobio svoj epiolog, istakao je Škrijelj za Oslobođenje.
