Ključni izbori za SAD i svijet: Novi/a lider/ka itekako će utjecati i Zapadni Balkan - Šta kažu Bosanci u Americi...
Izbori u Sjedinjenim Državama zakazani su za sutra, a građani/ke će birati ko će kontrolisati Kongres i ko će ući u Bijelu kuću - Kamala Harris, koju podržavaju demokrate, ili Donald Trump, iza kojeg stoje republikanci. Glasa se za sve članove Predstavničkog doma Kongresa, njih 435, te trećinu Senata. Izbor budućeg predsjednika/cu ne odvija se direktno, već putem Izbornog, odnosno Elektorskog kolegija. Nakon glasanja, u rukama elektora iz svih saveznih država je da volju birača pretoče u glas. Elektori će se sastati u svojim saveznim državama u decembru i glasati, a potvrđivanje novog/e predsjednika/ce je u januaru.
Izborna ushićenost
Novi/a lider/ka Sjedinjenih Država itekako će utjecati i na globalne odnose, time i na Zapadni Balkan, ali i život doseljenika/ca i naturalizovanih građana/ki SAD-a. Bh. zajednica u St. Louisu (savezna država Missouri) najbrojnija je takva zajednica izvan naše zemlje. Prema riječima vojno-političkog analitičara i komentatora bh. porijekla Emira Hadžića, procjenjuje se da u širem području St. Louisa živi više od 60.000 stanovnika koji imaju korijenje iz naše zemlje. Sastavni su dio kulturnog i ekonomskog tkiva regije. A trenutna atmosfera u SAD-u uoči izbora je ekstatična, zabilježen je i rekordan broj ranih glasova.
- Obje stranke troše rekordne svote novca na nacionalne i lokalne političke kampanje. Republikanski komiteti prijavili su 298,2 miliona dolara u primanjima i 264,4 miliona dolara u isplatama kroz ovaj ciklus. Demokratski komiteti su prijavili oko 384,1 milion dolara u prihodima i potrošili oko 328,5 miliona dolara. To je doprinijelo osjećaju euforije za izbore koje obje stranke zovu “elections of our lifetime - izbori naših života”, ističe naš sagovornik iz St. Louisa.
Za razliku od starosjedilaca, naglašava Hadžić, izborna atmosfera u bh. zajednici St. Louisa čini se letargična.
- Postoji mnogo izuzetaka, ali politička opredjeljenja bh. Amerikanaca u St. Louisu, posebno onih koji su stigli 90-ih kao izbjeglice, generalno su u skladu sa Demokratskom strankom. Ovaj trend je vođen stavom stranke o vjerskoj raznolikosti i opštim prijateljskim odnosom prema imigrantima, smatra Hadžić.
No, stavovi im se mogu razlikovati po lokalnim pitanjima.
- Mnogi iz naše zajednice izražavaju veliku zabrinutost za javnu sigurnost i percipiraju porast kriminala, a za to mnogi krive ljevičarski nastrojene demokratske političare zbog kampanje “definansiranje policije” od ljeta 2020. Neki od naših poduzetnika pronalaze saveznike u lokalnoj politici republikanaca koja je povoljna za poslovnu atmosferu i širenje biznisa, govori Hadžić i dodaje da Republikanska stranka čvrsto kontroliše vlast u Missouriju.
Smatra da bi, ukoliko Trump pobijedi, njegov pristup Zapadnom Balkanu vjerovatno odražavao mješavinu diplomatije usmjerene na ekonomiju i mekšeg stava prema Srbiji i Republici Srpskoj, što bi potencijalno smanjilo pritisak za demokratske reforme.
- Trumpova dosadašnja politika sugeriše da bi on favorizovao ekonomske sporazume koji imaju za cilj poboljšanje regionalne trgovine. Ovaj pristup bi mogao da zaobiđe dublja politička pitanja i pitanja ljudskih prava, posebno ako učešće EU ostane ograničeno. Trumpova politika na Balkanu mogla bi uključivati manje aktivnu podršku NATO-inicijativama, odražavajući njegov kritički stav o NATO-u i zahtjeve za povećanje monetarnih doprinosa saveznika. Takav pomak bi mogao ohrabriti nacionalističke i autoritarne ličnosti u regionu, poput onih u Srbiji i RS-u, koje već imaju veoma jake veze sa Moskvom. Ponovni izbor Trumpa mogao bi destabilizirati delikatnu ravnotežu koju održavaju partnerstva SAD-a i EU, upozorava Hadžić.
Pristup Zapadnom Balkanu administracije Harris vjerovatno bi naglašavao dosljedniji stav protiv autoritarizma i nacionalističkih ambicija, posebno onih u Srbiji i RS-u.
- Harris, poznata po posvećenosti transatlantskim savezima, vjerovatno bi blisko sarađivala sa EU i NATO-om, kako bi se suprotstavila ruskom utjecaju u regionu i podržala demokratske ambicije BiH, Kosova i drugih prozapadnih država, ističe Hadžić.
Konkretno u BiH, vanjska politika koju bi vodila Harris mogla bi ojačati podršku državi, suprotstavljajući se Dodikovim secesionističkim tendencijama i jačajući teritorijalni integritet BiH kao prioritet NATO-a i EU. Hadžić vjeruje da bi administracija Harris smatrala da je stabilnost Zapadnog Balkana ključna za suprotstavljanje ruskim ambicijama u Evropi.
Prof. dr. Adis Maksić sa Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije International Burch University smatra da bi Harris nastavila voditi dosadašnju politiku. Kaže da Harris ima proukrajinski stav, odnosno politiku čvrstog otpora širenju ruskog utjecaja i to se direktno odražava na naš region.
Opasnost za region
- Trump zaista može donijeti promjenu, i to onu vrstu koja je opasna za stabilnost regiona. S obzirom na to da spoljna politika uvijek ima određenu inerciju, a naš region nije visoko na listi prioriteta, mislim da se to neće desiti u kratkom roku. Ali, kako vrijeme bude odmicalo, moći ćemo vidjeti slabljenje NATO-a i politiku koja se ne vodi nikakvim drugim principima osim kratkoročne ekonomske ili čak lične računice Trumpa, upozorava prof. dr. Maksić.
Smatra da se u BiH nije spremalo za izborne rezultate u SAD-u, a naša politika se uglavnom vodila bez duboke vizije i pod pretpostavkom da će se trenutni globalni odnosi moći nastaviti.
- Naši političari su reaktivni, vođeni više ličnim nego državnim interesima, i to nas može dočekati nespremnim na promjene u Washingtonu, zaključuje prof. dr. Maksić.
