Južna pruga se otvara, privreda čeka pomoć: Gubici se mjere u desetinama miliona maraka
Gubici GIKIL-a su višemilionski
Tri mjeseca nakon stravičnih poplava u Jablanici, željeznička pruga ka Hercegovini danas će zvanično biti puštena u promet.
Vozovi će krenuti ka jugu nakon više od 90 dana, a grube procjene Privredne komore Federacije BiH govore da su kompanije koje uvoz repromaterijala za proizvodnju vežu za Željeznice FBiH u posljednja četiri mjeseca u gubicima od oko 15,5 miliona KM. No, kako je ovaj podatak bio relevantan nakon prvog mjeseca obustave, time je i brojka mnogo veća.
Alternativni prevoz
Rekonstrukcija željezničke pruge u Donjoj Jablanici, koja je teško oštećena uslijed poplava i klizišta, završena je, a privrednici se nadaju okončanju i svoje agonije.
Grupacija Studen Holding je u ogromnim gubitcima, a prije tri mjeseca napravila je procjenu i izračunala da će je tri mjeseca obustave željezničkog prometa ka jugu koštati oko 350.000 eura.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, za Oslobođenje ističe da je teško precizno utvrditi koliki su gubici privrede zbog toga što je veliki broj projekata, dogovora i ugovora propao, ali da je sigurno kako najveće gubitke trpe GIKIL, Arcelor Mittal, Soda, te na prvom mjestu Željeznice Federacije BiH.
Nidal Kikaković, predsjednik Privredne komore Tuzlanskog kantona, za Oslobođenje ističe da su najveći gubitnici u privredi Federacije BiH privrednici iz Tuzlanskog kantona, jer su oni bili najveći korisnici kargo-prevoza u Željeznicama FBiH.
- To su GIKIL, Soda, manji korisnici, kaže Kikanović, te ističe da nema potpune podatke koliki su to novčani gubici.
- U četiri mjeseca se akumuliralo, bilo je milion KM gubitaka za Koksaru na početku. To su ogromni gubici. Imali smo tri broda, dva broda su istovarena, jedan je preusmjeren, to su troškovi koji se mjere kad se sve to završi, objašnjava Kikanović.
Ističe kako su Željeznice FBiH izgubile prihod, ali najveći gubitnici su izvoznici koji su radili, izvozili, uvozili putem Željeznica, koje su im pružale uslugu.
Značajan prihod su izgubile i Željeznice FBiH
Kada je u pitanju cjelokupna problematika u poslovanju uzrokovana blokadom željezničkog prometa prema Luci Ploče, situacija se u Koksari Lukavac (GIKIL) do danas nije promijenila.
Iz ove kompanije su za Oslobođenje istakli kako su još primorani koristiti alternativne pravce i alternativni prevoz - kamione, a kako bi se sirovina dovozila na dnevnoj bazi i održala proizvodnja. Samim tim, to znači da kompanija i dalje svakodnevno trpi i značajne logističke troškove.
- Kako smo i ranije isticali i upozoravali kroz različite apele, akumulirani gubici koje trpi naša kompanija kreću se u višemilionskim iznosima, naročito ukoliko uz povećane logističke troškove uzmemo u obzir i gubitke koje je pretrpjela proizvodnja. Naše stručne službe rade na detaljnim analizama sveukupnih gubitaka kako bismo, a nakon što željeznička pruga ponovo bude prohodna, i sa Željeznicama Federacije i svim uključenim stranama kroz konstruktivan dijalog pokušali doći do najpovoljnijih dogovora i rješenja za minimizaranje ekonomskih posljedica na poslovanje u tekućoj godini, kažu nam iz GIKIL-a.
Napominju da su svi razgovori koje su do sada imali realizovani upravo s tim ciljem.
- Vjerujemo da će i federalne i kantonalne vlasti, kao i do sada, pružiti neophodnu podršku i imati ulogu aktivnog partnera u pronalasku svih mogućih vidova pomoći privredi, a naročito industrijskim gigantima kao pokretačima razvoja, kakva je i Koksara d. o. o. Lukavac, istakli su iz ove kompanije.
Pad razmjene
Diana Babić, predsjednica Privredne komore Zeničko-dobojskog kantona, za naš list kaže da nema neke egzaktne podatke koji su to gubici privrede u ovom kantonu zbog nemogućnosti da se repromaterijal, ali i proizvodi dopremaju i otpremaju putem Željeznica FBiH u Luku Ploče.
- Ono što vam mogu reći su podaci za devet mjeseci prošle godine i tu bilježimo pad industrijske proizvodnje za 12,4 posto u odnosu na isti period 2023. godine. Kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena, ona je u devet mjeseci prošle godine bila 3,3 milijarde KM i pala je u odnosu na 2023. za 8,2 posto, ističe Babić.
