Jesmo li svjesni kakve prednosti članstvo u EU nosi sa sobom?

Evropske integracije, osim na prvu loptu vidljivih obaveza i ponekad teških reformi, donose niz opipljivih i stvarnih prednosti i koristi. A biti visoko eurizovana zemlja, poput Bosne i Hercegovine, a kasnije postati dijelom eurozone i uvesti euro, kao što je to učinila susjedna Hrvatska, itekako je važno za stabilnu privredu i bolji standard života.

Višestruke dobiti

U okviru studijske posjete “Koristi članstva u EU – iskustvo Hrvatske”, u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Direkcije za evropske integracije BiH, novinari/ke iz BiH posjetili su Hrvatsku narodnu banku i saznali/e koje su to ekonomske dobrobiti članstva u EU, ali i šta donosi uvođenje eura kao službene valute.

- Hrvatska je bila visoko eurizirana zemlja i za takvu zemlju uvođenje eura kao službene valute ima iznimne koristi. Prvenstveno, otklonio se valutni rizik koji je bio veliki izvor rizika i za gospodarstvo i za kućanstva, istakla je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a.

Dodala je da je uvođenje eura imalo utjecaja i na relativne kamatne stope. Da Hrvatska nije ušla u eurozonu, kamatne stope bi zasigurno rasle bitno više. A prvi put se hrvatski građani/ke mogu zaduživati uz iste, čak i niže kamatne stope nego građani/ke Njemačke. Hrvatska je bila i jedina zemlja koja je u eurozonu ušla u periodu povišene inflacije.

- Činjenica da je euro uveden nije bitno ni dodatno ubrzala inflaciju, poručila je naša sagovornica.

Osvrnula se i na brojne koristi ulaska u EU. Sredstva iz evropskih fondova su svakako veliki razlog koji daje značajan poticaj domaćoj privredi. Fondovi EU Hrvatskoj donose dodatna sredstva od 3,5 do četiri posto BDP-a godišnje. No, fondovi EU nisu jedini razlog zašto biti dijelom EU.

- Tu je i slobodna trgovina, ukidanje carinskih i necarinskih ograničenja trgovini, opća percepcija zemlje kao stabilnije i povoljnije za investicije i ulaganja, istakla je Švaljek.

Poručila je da su za zemlje poput BiH velike koristi od ulaska u EU, te da kasnije treba raditi na uvođenju eura. Članstvo donosi i veće povjerenje investitora, a Hrvatska je profitirala i od veće stope izvoza. To je dodatno osnaženo eurom, jer više nema transakcijskih troškova. I troškovi zaduživanja su znatno niži.

Zgrada Hrvatske narodne banke u Zagrebu

Print Screen/

Michael Faulend, viceguverner HNB-a, istakao je da će hrvatska ekonomija u ovoj i u idućim godinama rasti oko tri posto. U odnosu na prosjek eurozone, hrvatska ekonomija raste nekoliko puta brže. Prilagodba ekonomije koja se događala tokom pregovora, ali i prije uvođenja eura, uspostavila je zdrave stupove na kojima se temelji održivi ekonomski rast. A saradnja sa Centralnom bankom BiH je izrazito dobra.

- Surađujemo sa svim središnjim bankama u susjedstvu, i sa BiH i ostalima. Imamo lijepu suradnju. Imamo i određene projekte kroz koje tehnički potpomažemo zemlje na putu u EU, istakao je Faulend.

Otpornost na krize

Poručio je da uvođenjem eura zemlja postaje daleko otpornija na krize.

- Ekonomske koristi koje proizlaze iz članstva u EU i eurozoni nisu jednokratne, rekao je viceguverner HNB-a.

Zaključio je da su koristi članstva i eurozone trajne. A dug je put pred našom zemljom do uvođenja eura. No, aktivno koračanje ka članstvu u EU pola je posla koji trebamo odraditi za dobrobit bh. građana/ki i rast naše ekonomije.