Jablanica ima više klizišta: Inžinjeri upozoravaju, ali njihove izvještaje ne čitaju oni koji trebaju
Za njih kažu da su heroji o kojima se ne priča puno. Ali, to i ne žele, jer smatraju da im ne treba nikakva slava zato što rade svoj posao. Oni su članovi Inžinjerske komore FBiH i njenih pojedinačnih sekcija koji su iskoristili sve kapacitete da pomognu nedavno ugroženim područjima. Radili, davali smjernice šta dalje, procjenjivali štetu i sve to stavljali u izvještaje koje, nažalost, oni koji su trebali nisu čitali.
Satelitski snimci
Nakon prvih informacija o prirodnoj nepogodi i dramatičnim izvještajima iz Donje Jablanice i Konjica, članovi Komore su se stavili na raspolaganje Civilnoj zaštiti. Formirani su timovi sa koordinatorima za pojedinačne regije: Jablanica, Konjic, Kiseljak, Visoko i Kreševo. To su multidisciplinarni timovi koji su obuhvatali široku lepezu inžinjera sa iskustvom, koji su mogli na licu mjesta dati mišljenje i djelovati instruktivno.
- Timovi su zajedno pravili dnevne izvještaje, koji su sadržavali uočene stvari na terenu, potencijalno prirodne opasnosti, upozorenja, preporuke interventnog djelovanja. Izvještaji su dostavljani lokalnoj i federalnoj Civilnoj zaštiti. Kada govorimo o razmjerama i posljedicama nesreće, odmah pomislimo na stanovnike Donje Jablanice, u kojoj je registrovano najviše ljudskih žrtava, a čitavo naselje je uništeno kameno-blatnom bujicom. Oči nacije su sa pravom bile usmjerene u tom pravcu i na nelegalni kamenolom, međutim, želim istaknuti i veliki obim razaranja na širem prostoru Buturović Polja, govori nam inžinjer geologije iz Tuzle i član Komore Enes Šerifović.
Navodi da je ograničen prikaz štete na poplavljenim područjima urgentno napravila Služba za upravljanje hitnim slučajevima (CEMS), a satelitski snimci su dostupni na webu.
- Prvih dana na širem prostoru Buturović Polja izdvojili smo nekoliko manjih klizišta - Falanovo brdo, Mlake i Marevac, a zatim prostore uništene bujicama. Kako se ulazilo u samu problematiku kameno-blatnih bujica, uočena je daleko veća površina prostora koji je pretrpio štetu i on se trenutno najviše proteže duž kanjona i doline Neretvice (površina cca 17 km2), kazao je.
Diplomirani inžinjer građevine Neven Pavlinović se nadovezuje i govori da su na mjestu događaja pokušali dati rješenja za hitne situacije, a kasnije kroz izvještaje usmjeriti proces u smislu da ta rješenja budu trag za ona trajna, koja će se definisati kroz projektnu dokumentaciju.
- Imali smo veliku podršku FUCZ-a koji nam je obezbijedio prevoz. Naše procjene u izvještajima zahtijevale su multidisciplinarni pristup. Da smo imali bolje pripremljen sistem za ovakve stvari, možda bismo do tih odgovora mogli doći brže, objašnjava i dodaje da institucije postoje, ali je potrebno više treninga za zajednička djelovanja.
Bitan je sistem
I diplomirani inžinjer geologije Toni Nikolić je dao doprinos.
- Kad smo došli, bilo je potrebno uraditi hitne preventivne mjere. Ljudi su bili preplašeni. Razmišljali su da li ima nekih novih klizišta, odrona... Bilo je potrebno uputiti ih, smiriti, ali i izmjestiti. Kad se situacija malo smirila, Inžinjerska komora organizovala je ekipe inžinjera građevinaca, geologa, geodete koji su dali hitne preporuke. Tražili smo mašine, skicirali prostor, prijedloge šta se može uraditi na cestama. Sa svakog terenskog obilaska inženjeri su pisali izvještaj koji može da bude uvod, odnosno idejno rješenje za buduće aktivnosti, istakao je Nikolić.
Posebno je naglasio da su u procesu podrške učestvovale desetine ljudi koji za sebe ne misle da su heroji nego samo ljudi koji su htjeli da daju doprinos.
- Nisu uopšte izlazili u medijima, jer jednostavno nisu imali vremena da pričaju, a generalno niko ih ništa nije ni pitao. Moram naglasiti da su na terenu bile desetine ljudi koji su odlično uradili svoj dio posla, poput Civilne zaštite, kazao je i dodao da se svaki posao mora raditi timski i sistemski, te da nama kad se nešto desi, često fali konkretan plan rada.
