Izmjene zakona koje su podigle buru u javnosti: Vlast ušutkuje medije?
Ko, neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi, koja je prikazana na portretu, fotografiji, filmu ili čiji je glas snimljen na fonografu ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži, kaznit će se novčanom ili kaznom zatvora do tri godine.
Javni interes
Ovo je sadržaj novog člana - 193a Krivičnog zakona FBiH, čije bi izmjene i dopune, koje je utvrdila Vlada FBiH, trebali razmatrati parlamentarci na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Zastupnica SDA Jasmina Bišćević-Tokić upozorava da se ovim članom atakuje na slobodu medija i nastoje ušutkati kritički glasovi.
- Pitanje je šta je spis, koja fotografija, portret, film ili koji je sadržaj ličnog karaktera. Sama norma koja je predložena u izmjeni Zakona nije jasna. Upravo ovakva formulacija ostavlja prostor za zloupotrebu, jer će svaki novinar biti spriječen da otkrije neku informaciju koja je u javnom interesu svih građana FBiH. To znači da za bilo koga, koga slikate u javnom prostoru, morate imati dozvolu te osobe da je slikate, što je apsurd. Mislim da je ovo način da trojka zajedno sa HDZ-om ušutka javnost da se ne bi objavljivali njihovi propusti i gafovi, kaže Bišćević-Tokić.
Zastupnica NiP-a u Predstavničkom domu PFBiH Amra Junuzović Kaljić kaže za naš list da postoji potreba da se potencijalna žrtva nasilja zaštiti i vjeruje da će biti amandmana.
- Mora se naći preventivna mjera, jer ako otkrivamo podatke, a svi teže otkrivanju podataka, mi time žrtvu još više izlažemo tom visokom riziku da se nasilje nastavi, dogodi ili da se završi najtežim mogućim ishodom. U tom kontekstu treba razmišljati o preventivnoj mjeri, gdje bi svako od nas trebao promišljati kakve dalekosežne posljedice može imati otkrivanje ličnih podataka. Mislim da svi trebaju pokazati određeni oprez. Ne mislim nužno da se time sužava prostor za slobodu medija, samo se racionalnije pristupa problemu na način da li će ovo dovesti dalje do eventualnog lošijeg razvoja neke situacije, rekla je Junuzović Kaljić.
Slaven Raguž, poslanik HRS-a u Predstavničkom domu PFBiH, kaže za Oslobođenje da se ostavlja prostor za tumačenje ovog člana na način da će biti ograničen posao onih koji se bave istraživačkim novinarstvom.
- Ako ovo bude usvojeno, i ono malo ljudi što nema samocenzuru bit će predmetom tužbi za klevetu, jer bi se onda svaki spis mogao okarakterizirati kao kršenje prava osobne prirode, tako da ovo u dobroj mjeri ide protiv slobodnog novinarstva, rekao je Raguž.
Zakonske norme
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH kaže da je nejasno nekoliko momenata koji se mogu tumačiti na ovaj ili onaj način, te da nije jasno šta se podrazumijeva pod spisom.
- Da li se misli na spis izuzetno ličnog karaktera i šta on podrazumijeva ili generalno na javne spise. Pohvalno je svako unapređenje zakona, ali je u suprotnosti sa nekim osnovnim principima da se isto ili slično krivično djelo definiše na nekoliko načina, da ostanu zakonske norme nedorečene i da daju prevelik prostor za različita tumačenja. Posebno za različita tumačenja organa gonjenja, koji bi mogli ovo koristiti kao čin represije prema građanima i zato ovo treba unaprijediti, smatra Ožegović.