Izazovi u slučaju pada SNSD-a: Ko će popuniti hiljade fotelja u Republici Srpskoj?
Nakon ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, koji se održavaju ove nedjelje, 8. februara, Branko Blanuša bi mogao postati prvi kandidat opozicije koji je srušio SNSD nakon dvadeset godina. Blanušina eventualna pobjeda u februaru i u oktobru dovela bi bez sumnje do osipanja unutar aktuelne vlasti, SNSD-a i njegovih satelita, a opoziciju bi očekivalo popunjavanje brojnih mjesta u javnim ustanovama i preduzećima.
Javni konkursi
Vlada Republike Srpske ima 18 ministarstava i 29 institucija među kojima su Poreska uprava, RUGIP, Agencija za državnu službu, Republička uprava za inspekcijske poslove, Ugostiteljski servis, Odbor državne uprave za žalbe, Gender centar... U Srpskoj postoji oko 230 javnih preduzeća u kojima je zaposleno oko 30.000 radnika. Na državnom nivou stvari su još gušće: 23 agencije, 20 institucija, devet ministarstava, nekoliko ureda, dvije službe, nekoliko fondova…
Zahvaljujući mnogobrojnim “migracijama”, opozicija je u posljednjih nekoliko godina izgubila desetine i desetine istaknutih članova. Među njima je bilo onih koji su u nekim ranijim izbornim projekcijama bili viđeni kao rukovodioci najvažnijih javnih preduzeća ili institucija. Da li će opozicija morati da se namiri iz kvote karijernih preletača ili postoje druga rješenja?
Specijalista u oblasti vladavine prava, dobrog upravljanja, javnih politika i antikorupcijskih reformi Srđan Blagovčanin kaže kako je dvodecenijsko opoziciono djelovanje za političke partije opozicije bilo skopčano sa brojnim iskušenjima. Jedno od njih je svakako osipanje članstva i migracija kadrovske baze prema vladajućim partijama.
- Partijski identiteti inače su na ovim prostorima vrlo fluidni, što je, zapravo, rezultat činjenice da političke partije nisu programski utemeljene, već su utemeljene kao rigidne klijentelističke strukture. Ako opozicija dođe na vlast, ne treba sumnjati da će migratorna kretanja ići iz suprotnog pravca – iz vladajućih partija prema opoziciji. Opozicija ima i mogućnost, doduše na ovim prostorima izrazito rijetko viđenu, da manjak kvalitetnih kadrova nadomjesti okretanjem ka nestranačkim stručnjacima i insistiranju na javnim konkursima baziranim na meritornosti, ističe Blagovčanin.
Manjak gadljivosti
Politički analitičar Tanja Topić kaže kako je prostor Republike Srpske veoma skučen i mali kada su u pitanju stručni kadrovi. Ona tvrdi da je iluzorno vjerovati da jedan blok može raspolagati tolikim brojem mudrih glava.
- Znamo kako je aktuelna vlast regrutovala stručne ljude. Podsjetiću na prvu vladu koju je vodio Dodik. Većinu ministara činili su ljudi iz SDS-a koji su bili prilagodljivi na drugačije ideologije. Tako će i danas prilagodljivost i nedostatnost u gadljivosti na ideologije, koje nikada nisu bile prioritet političarima i stručnjacima u vlasti, opet presuditi u ostanku u foteljama bez obzira na to ko bio na vlasti, kazala je Topić.
Ne treba zaboraviti u javnosti objavljeni audiosnimak iz 2014. godine, na kojem tada aktuelna premijerka RS-a Željka Cvijanović govori o kupovini zastupnika radi formiranja većine. Na početku snimka Cvijanović drugoj osobi govori da se ne sekira, a ova joj uzvraća da su to “sigurno ona dva papka”. Iako su ovi preleti plaćeni, do sudskog epiloga nikad nije došlo.
