Iz GIKIL-a su izvukli pola milijarde, a sad od BiH traže još 70 miliona KM(?!)

Pramond Mittal, koji je svojevremeno bio “gospodar” Global Ispat Koksne industrije Lukavac (GIKIL), u BiH se sumnjiči da je preko firme GSHL, u čije je ime upravljao GIKIL-om, izvukao oko pola milijarde maraka. Međutim, sada prijeti opasnost da BiH dođe u situaciju da Pramondu Mittalu mora platiti još dodatnih 70 miliona maraka.

Podsjećanja radi, GIKIL su zajedničkim ulaganjem 2003. godine osnovali KHK iz Lukavca i GSHL koji je predstavljao Mittal. On je kao predstavnik većinskog vlasnika postavljen na čelo Skupštine i Nadzornog odbora. Osim toga, većinu uprave činili su njegovi ljudi. Tada se GSHL obavezao da će kao ulog u novu firmu investirati 77,5 miliona maraka. Međutim, do isteka roka 2007. GSHL je uplatio samo oko 32 miliona KM.

Zakon i statut

Umjesto da se odmah reaguje, GSHL-u je omogućeno da i dalje bude većinski vlasnik GIKIL-a, a odluka o isključenju ove firme iz vlasništva i upravljačkih struktura donesena je tek u januaru 2020. godine. Međutim, 2018. Pramond Mittal je uhapšen zbog sumnje u nezakonitosti u radu GSHL-a kao suvlasnika GIKIL-a. Nakon toga je pušten da se brani sa slobode, uz mjere zabrane, što je Mittal iskoristio da napusti BiH.

U međuvremenu je pokrenuo arbitražni postupak, tuživši državu BiH i tražeći odštetu zbog odstranjivanja iz upravljačkih struktura i vlasništva u GIKIL-u. Iako u odštetnom zahtjevu nije naveden precizan iznos, procjene govore da bi mogao biti “težak” više od 70 miliona maraka.

Ono što je možda i najgore u svemu, kako nam je pojasnio Rizah Softić, predsjednik Samostalnog ekspertnog tima za odnose s javnošću i upravljanje reputacijom (SET), postupak izbacivanja Mittala i GSHL-a je tako izveden da postoji velika opasnost da BiH izgubi ovaj proces. Softić smatra kako uprava GIKIL-a uopće nije bila ovlaštena da donosi odluku o izbacivanju GSHL-a i Mittala.

Softić se poziva na odredbe Zakona o privrednim društvima FBiH, u kojima se nadležnost nad ovakvim pitanjima prenosi na same firme, tačnije na statute kompanija u kojima bi trebala biti definisana rješenja za ovaj problem. Osim toga, kako tvrdi Softić, u Statutu GIKIL-a je navedeno kako odluku o isključivanju iz vlasništva i upravljanja može donijeti samo Skupština GIKIL-a.

- Samo ova činjenica, prema članu 111, stav 2 Statuta, potvrđuje da je donesena odluka o isključenju GSHL-a u likvidaciji iz PD GIKIL d. o. o. Lukavac ništavna, nema pravnu snagu, jer ju je donio drugi organ društva, a to je uprava koja to pravo nije imala, tvrdi Softić.

Dodaje kako je ovo jedna od stvari zbog koje ni nadležni sud u Tuzli nikada nije upisao u registar kompanija promjenu u vlasničkoj strukturi GIKIL-a, a koja je nastala na osnovu ove odluke.

Direktor GIKIL-a koji je bio na čelu ove kompanije i kada je donesena navedena odluka Dževad Kasumović tvrdi drugačije.

- Tu postoji određeno nerazumijevanje. To nije, po Statutu firme, nadležnost Skupštine. Uostalom, i Statut firme je usklađen sa Zakonom o privrednim društvima FBiH. Skupština društva tu odluku nije mogla ni donijeti, nego uprava. U knjizi udjela u GIKIL-u jasno stoji da je nakon isključenja upisan GIKIL sa 51 posto, a KHK sa 49 posto vlasništva. Zašto to nije provedeno, trebate pitati Sud u Tuzli. Vrlo je interesantno da oni provode jednu odluku Skupštine, a drugu ne provode, iako postoje zahtjevi za provođenje, rekao nam je Kasumović.

Softić navodi još jednu činjenicu koja ide u prilog Mittalu. Prilikom sklapanja ugovora o zajedničkom ulaganju sa GSHL-om, Vlada TK-a je navela kako ulaže imovinu KHK-a Lukavac u vrijednosti oko 74 miliona KM. Međutim, problem je što je Vlada TK-a vlasnik 67 posto KHK-a. Iako je većinski vlasnik, odluku o unošenju imovine u novu kompaniju, tvrdi Softić, nije mogla donijeti samostalno. Pristanak su morali dati i ostali dioničari koji imaju ukupno 33 posto udjela u KHK-u. Jedini način na koji je Vlada TK-a mogla pribaviti tu saglasnost je održavanje Skupštine KHK-a, na kojoj bi bila donesena takva odluka. Međutim, Skupština dioničara KHK-a je nikada nije donijela.

- Nije mi poznato da li je Vlada imala saglasnost ostalih dioničara u KHK-u o unosu imovine u novu firmu. Ja samo gledam ugovor u kojem stoji da je potpisan između KHK-a, GSHL-a i Vlade TK-a, odgovara Kasumović.

Softić apsurdnim smatra i odnos aktuelnog saziva Vlade TK-a prema ovom problemu. Na sjednici u julu Vlada se izjasnila o ponuđenom prijedlogu sporazuma koji je dostavio Mittal: “Vlada se izjasnila da nije u mogućnosti prihvatiti ponuđeni tekst sporazuma o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu GIKIL d. o. o. Lukavac, jer tvrdi da niti jednim svojim aktom, postupkom, radnjom ili drugim činjenjem bilo kog drugog kantonalnog organa uprave nije učestvovala u eventualnom isključivanju ili oduzimanju upravljačkih prava firme tužioca u upravljačkoj strukturi firme”.

- Ovo je šok, da se ogromna sramota Vlade TK-a bez stida s ovim iskaže. Vlada TK-a je većinski dioničar u KHK-u d. d. Lukavac sa 67,003 posto dionica i tako je i udjeličar u GIKIL-u d. o. o. sa 49 posto udjela. Svojevremeno je nečinjenjem u postupku učestvovala u isključivanju i oduzimanju upravljačkih prava firme tužioca GSHL u upravljačkoj strukturi firme GIKIL, smatra Softić.

Premijer TK-a Irfan Halilagić pojašnjava zašto je Vlada donijela ovakav zaključak.

- Suština je da Vlada TK-a u ovom sazivu, koliko je meni poznato, nije donijela nijednu odluku koja se tiče stanja u GIKIL-u ili onoga što se dešavalo. Sve ono što se dešavalo, pa i odnos sa indijskim investitorima, bilo je predmet postupanja tužilaštva. S te strane smo ocijenili da ne postoji nijedan akt Vlade koji ima bilo kakav uticaj na ono što se dešavalo u GIKIL-u. Arbitražni postupak je počeo. Organ koji vodi taj postupak je državno Pravobranilaštvo. Vlada je imenovala radno tijelo koje se stavilo na raspolaganje Pravobranilaštvu, s ciljem prikupljanja dokaza, dokumenata i slično. Vlada prati sve što se dešava i, ako bude potrebe, naravno da će se uključiti, poručuje Halilagić.

Da je svojevremeno i Vlada TK-a trebala bitno drugačije reagovati kako bi se spriječilo sve ono što se dešavalo, a što istražuje Tužilaštvo TK-a, smatra i advokat Faik Muhić, zastupnik GIKIL-a, a svojevremeno i GSHL-a.

- GSHL kao osnivač koji nije platio svoj temeljni kapital mogao se isključiti. Postojala su pravna sredstva. Takva pravna sredstva su bila tužbe za raskid ugovora, što Vlada nije preduzimala. Takva pravna sredstva su bila isključenje, ali na legitiman način, od uprave, što nije bilo moguće jer Vlada nije imala većinu. Ali, nikako udaranjem pesnicom o sto, izbacivanjem vlasnika sa sjednice ili nekim drugim ružnim ponašanjem, kojih je zbilja bilo. Međutim, oni nisu bili tog karaktera da su spriječili Pramonda Mittala da i dalje upravlja firmom. Nije to na njega puno uticalo, da on prekine upravljanje, niti su ti potezi tada bili odlučujući da GSHL bude onemogućen da upravlja GIKIL-om. GSHL je u punom kapacitetu upravljao GIKIL-om sve do hapšenja Pramonda MIttala i izricanja mjera zabrane od Kantonalnog suda Tuzla, kaže Muhić.

Zamagljivanje

Za razliku od Softića, smatra kako Mittal nema baš velike šanse da dobije arbitražni spor.

- Smatram da je predmetna obavijest o arbitraži koju je podnio Pramod Mittal sa porodicom neozbiljan pravni akt bez ikakvog činjeničnog i pravnog osnova. Taj akt služi imenovanom da zamagli suštinu njegovog (i firmi koje je zastupao) postupanja u BiH kao biznismena, kao i da ishoduje prekid ili povoljan ishod krivičnog postupka koji se u BiH vodi protiv njega, nekih pripadnika njegove porodice i saradnika, kako iz inostranstva tako i iz BiH (optuženih u postupku Mittal i dr), tvrdi Muhić.