Ipak se krećemo: BiH dva koraka bliže na putu ka EU

Nakon što su se srpski ministri u Vijeću ministara BiH “odljutili” zbog nedavnog dolaska u Sarajevo kosovskog premijera Albina Kurtija, te konačno došli na sjednicu, država je dobila i dva nova zakona bitna na evropskom putu države. Vijeće ministara je usvojilo i u parlamentarnu proceduru uputilo nacrte zakona o graničnoj kontroli po hitnoj i zakona o zaštiti ličnih podataka po skraćenoj proceduri.

Ipak se krećemo

Zakonom o zaštiti ličnih podataka uređuje se zaštita fizičkih lica u vezi sa obradom ličnih podataka od nadležnih organa.

- Novi zakon donosi niz prednosti za građane BiH, omogućavajući transparentnu i pravednu obradu ličnih podataka prema jasno definisanim kriterijima, izjavila je ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak.

Zakon o graničnoj kontroli uređuje pitanja granične kontrole i nadležnih organa, zatim prelazak državne granice, granične prelaze i odobrenja, te provjere i nadzor, kao i povrede granice i međunarodnu graničnu saradnju. Ova dva zakonska rješenja važna su za definisanje pregovaračkog okvira i početak pregovora sa EU, a dogovoreni su na zadnjim sastancima čelnika stranaka državne koalicije u Banjaluci i Mostaru.

- Lakše je mnogo biti populista, lakše se svaki dan svađati, ali to ljudima u BiH ne donosi ništa. Teže je razgovarati i dogovarati se, ali mi nikad nismo birali lakši put, poručio je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, dok je predsjedavajuća Borjana Krišto navela kako se radi o “važnom koraku ka jačanju sigurnosti i usklađenosti sa standardima EU”. Dopredsjedavajući Vijeća ministara BiH Staša Košarac je poručio da ministri iz RS-a neće odustati od pitanja – otkud Kurti u Sarajevu.

- Ali, s obzirom na to da mnoge institucije danas rade u kontekstu određenog kretanja BiH na ispunjavanju evropskih uslova i standarda, bili smo opredjeljenja da radimo na verifikaciji onoga što je uradila radna grupa, poručio je Košarac, dok je ministar prometa i komunikacija Edin Forto istakao da se radi o veoma kompleksnim zakonima”.

- Ali, opet potcrtavam ono što često kažem, a to je da kad god uradimo neki mali korak prema Bruxellesu, to nije dovoljno i moramo puno brže i puno više, jasan je Forto.

Ruski uticaj

Usvajanje zakona došlo je dan pred Samit čelnika EU i Zapadnog Balkana u Bruxellesu, kojim će prvi put predsjedavati predsjednik Evropskog vijeća António Costa i sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen predstavljati Uniju. Samit će, ustvari, omogućiti potvrdu perspektive članstva zemalja regije u EU, a osim integracije, tema će biti i provedba Plana rasta, te pitanje ruske agresije na Ukrajinu. Nezvanični izvori iz Bruxellesa navode da nije slučajno što je Costa odlučio mandat početi samitom EU - Zapadni Balkan, “jer se fokusirao na odnose sa partnerima iz naše regije, te na proces proširenja”. Samit ima i geopolitički kontekst zbog ruske agresije na Ukrajinu, te ruskog utjecaja u mnogim dijelovima Evrope, uključujući Zapadni Balkan.