Interkonekcija mijenja energetsku sliku FBiH, novi zakon otvara vrata milijardama dolara

Realizacijom projekta Južne gasne interkonekcije garantovala bi se energetska sigurnost Federacije Bosne i Hercegovine, diverzifikacija izvora snabdijevanja gasom, a otvara se i put za privlačenje stranih investicija.

Hitni postupak

Prva prepreka koja stoji na tom putu trebala bi biti riješena iduće sedmice. Očekuje se da u srijedu bude održana vanredna sjednica Predstavničkog doma federalnog Parlamenta na kojoj će biti razmatran Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, koji je utvrdila Vlada FBiH i uputila na usvajanje po hitnom postupku. Izmjenama se u zakon uvodi američki investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d. o. o. koja je registrovana u Sarajevu i u vlasništvu je američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Investitor će projekat izgradnje gasovoda realizirati na pravcu Posušje - Tomislav-Grad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar; izgradnju odvojka za Livno, Gornji Vakuf/ Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce, odvojak za Čapljinu, te izgradnja dodatnog pravca Kladanj - Tuzla.

O ovom strateški važnom projektu prekjučer je razgovarano na sastanku Odbora za energetiku, rudarstvo i industriju sa američkim investitorom.

- Određivanje investitora - kompanije AAFS Infrastructure and Energy kroz zakon predstavlja pragmatičan iskorak kojim se žele izbjeći odgađanje i institucionalna neefikasnost koja je do sada pratila ovaj projekat. Dodatni argument u prilog ovakvom pristupu jeste činjenica da investitor preuzima obavezu obezbjeđenja ukupnih investicija do 1,5 milijardi dolara. Time se značajno smanjuje potreba za direktnim javnim finansiranjem i zaduživanjem, što smanjuje fiskalne rizike za FBiH. Uvođenje američkog investitora može se tumačiti i kao nastojanje da se osiguraju finansijska stabilnost i kredibilitet projekta, ali i dodatna političko-ekonomska podrška u njegovoj realizaciji. Posebno je značajno što izmjene predviđaju širenje gasovodne mreže na 17 gradova, čime projekat dobija širu razvojnu dimenziju. Time se ne radi samo o tranzitnoj infrastrukturi već o stvaranju pretpostavki za ravnomjerniji ekonomski razvoj, povećanje industrijske konkurentnosti i potencijalno smanjenje zagađenosti kroz prelazak na čišće energente, rekao je za Oslobođenje Kadrija Hodžić, predsjednik Odbora za energetiku.

Kadrija Hodžić: Smanjuje se potreba za direktnim javnim finansiranjem

Kako kaže, najava da bi radovi mogli početi u roku od dvije do tri godine ukazuju na pokušaj da se projektu konačno da realan vremenski okvir nakon dugog odgađanja. Također, mogućnost primjene odredbi Zakona o koncesijama FBiH dodatno otvara pravni okvir za uvođenje transparentnosti, nadzora i odgovornosti.

- Kada je riječ o kritikama koje se odnose na transparentnost i narušavanje tržišnih principa zbog direktnog određivanja investitora, važno je napraviti nekoliko distinkcija. Iako je tačno da izostanak klasične tenderske procedure može otvoriti pitanje konkurentnosti, treba imati na umu da se veliki infrastrukturni i energetski projekti ove vrste u praksi često realiziraju kroz model strateškog partnerstva, a ne isključivo kroz otvorene javne nabavke. Razlog leži u njihovoj kompleksnosti, dugoročnosti i potrebi za investitorom koji, osim kapitala, donosi tehničko znanje, političku podršku i sposobnost upravljanja složenim projektima. U tom smislu, direktno određivanje investitora ne mora nužno značiti odstupanje od dobrih praksi ukoliko je praćeno odgovarajućim zaštitnim mehanizmima. Ključno pitanje stoga nije samo način izbora investitora već kvalitet i transparentnost okvira u kojem će se projekat realizirati. U tom kontekstu, transparentnost se može osigurati kroz više parcijalnih mehanizama koji uključuju: aktivan parlamentarni nadzor nad zaključenjem i implementacijom ugovora; obavezu javne objave odredbi ugovora, kao i uključivanje nezavisnih revizorskih institucija koje bi pratile finansijske i operativne aspekte projekta, ističe Hodžić.

Predsjednik kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC Joseph Flynn i potpredsjednik Jesse Binnall sastali su se jučer sa članovima Predsjedništva BiH, a sastanku je prisustvovao i otpravnik poslova Ambasade SAD-a John Ginkel. Razgovor se fokusirao na napredak FBiH ka finalizaciji izmjena Zakona o Južnoj interkonekciji i nastavku rada na međunarodnom sporazumu s Hrvatskom. Na sastanku je istaknuto da su američke investicije i stručnost spremne pretvoriti ovu viziju u stvarnost, jačajući energetsku nezavisnost BiH i stvarajući trajne ekonomske prilike za obje naše zemlje.

Šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu PFBiH Damir Mašić rekao je za Oslobođenje da očekuje jednoglasnu podršku usvajanju zakona.

- Očekujem da bi do polovine aprila trebao biti ne samo usvojen zakon nego da on stupi na snagu. Žao nam je što smo izgubili dragocjeno vrijeme, ali da se ne vraćamo na to ko je šta blokirao. Ne postoji tu dilema, jer niko drugi nije iskazao interes da uloži nekoliko stotina miliona eura u ovaj projekat i osigura ta sredstva osim američkih partnera. Nama je nasušna potreba da dobijemo i alternativni izvor gasa, da ne ovisimo isključivo o ruskom gasu. U kojem pravcu ide politika EU, izvjesno je da od 2028. neće biti omogućen njegov dotok, naglasio je Mašić.

Ističe da to nije samo interes SAD-a, Hrvatske, već je interes BiH i njenih građana, budući da je planirano da interkonekcija pokrije južni i centralni dio FBiH i da ima svoje krakove po cijeloj državi.

- Ovo je projekat koji nadilazi bilo koji politički nivo i dnevne političke nesuglasice, kaže Mašić.

Nema promjene

Potvrdio je da je u utorak održan sastanak predstavnika stranaka parlamentarne većine koja, kako kaže, nastavlja raditi najbolje što može i zna.

- Ako je neko pomislio da je većina na bilo koji način poljuljana, prevario se. Ništa se nije promijenilo, potcrtao je Mašić.

I u HDZ-u BiH su potvrdili stabilnost većine i najavili podršku zakonu, kao i u Našoj stranci.

- Uzimajući u obzir ozbiljnost pristupanja realizaciji projekta, mislim da neće biti problema kod usvajanja zakona, rekao je za naš list Mirsad Čamdžić, šef Kluba poslanika Naše stranke.