Industrija islamofobije: Dodik, lobisti i evropska desnica protiv Bošnjaka
Već godinama, a u posljednje vrijeme sve intenzivnije, traje očito nimalo slučajna i apsolutno dogovorena i organizovana hajka, kojom se na globalnom nivou muslimani iz BiH nastoje predstaviti kao opasnost za kršćane u državi i van njenih granica. Optužbe za radikalizaciju, ugnjetavanje Srba i Hrvata, te antisemitizam, postali su neizostavni u političkim porukama dijela predstavnika srpskog naroda, dok dio hrvatskih političkih čimbenika slične poruke šalje u rukavicama, preko brojnih opskurnih likova sa mizernim ili nešto većim međunarodnim uticajem.
Otvoren prostor
Ideja dehumanizacije muslimana razvija se iz neofašističkih sistema, poput Orbanove Mađarske, a dalje teče preko istomišljenika tih režima u BiH. Centralna ličnost svakako je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, o čijim bi se uvredama na račun Bošnjaka knjiga mogla napisati. Svoje ideje, narodnim parama, gurnuo je u usta i brojnim kvazilobistima. Iako ne dolaze direktno iz usta vodećih predstavnika Hrvata u BiH, iste ili slične poruke šalju emisari Dragana Čovića u regiji, Evropi i svijetu, kao što su razne zovke, primorci i njima slični. Jasno je da se pokušava iskoristi klima, podržana kršćanskim fundamentalizmom, koja buja u mnogim evropskim i svjetskim društvima, stava su analitičari.
- S obzirom na to da Bošnjaci ne daju povoda za širenje islamofobije i da ih se kolektivno tretira kao narod koji je radikalan po prirodi, onda konstantno moraju preuveličavati određene fenomene koji se pojavljuju u BiH. Vrlo često, uz pomoć obavještajnih službi dvije susjedne države, pokušavaju da isceniraju nepostojeći islamski radikalizam, kako bi pridobili podršku Zapada, ističe profesor međunarodnih odnosa Jahja Muhasilović, dodavši da će se pokušaji nastaviti s ciljem dobijanja podrške za stogodišnje hegemonističke ciljeve u BiH.
Navodi kako je najbolji društveni odgovor da Bošnjaci ostanu liberalan narod, kakav jesu, jer ni u ratu ni poslije radikalne ideje među Bošnjacima nisu naišle na plodno tlo.
- Mislim da naša politika ne radi dovoljno, a najbolja borba protiv toga je da se vode diplomatski dijalozi sa relevantnim geopolitičkim akterima na međunarodnoj sceni. Mislim da to ne radimo najbolje, pa često ostavljamo otvoren prostor srpskoj i hrvatskoj agresivnoj politici, da pakuju razne afere i da nas pokušavaju prikazati kao nekakve radikalne skupine, zaključio je Muhasilović.
Desničarske opcije sve više uzimaju maha na Zapadu, upozoravaju analitičari, pa čak i u liberalnim društvima gdje je politička desnica bila irelevantna desetinama, pa i stotinama godina. Najnoviji primjer pokušaja dehumanizacije Bošnjaka bio je nastup hrvatskog lobiste Maxa Primorca u Kongresu SAD-a, gdje je govorio o navodnom ugnjetavanju kršćana, muslimanima kao kočničarima razvoja, te BiH kao propaloj državi.
- Neutemeljene su izjave. One su potkrijepljene ranijim šovinističkim stavovima u BiH od Dodika i drugih političara, koji nastoje imputirati Bošnjacima radikalizam, a islam da predstave kao nešto retrogradno, rigidno i nazadno. To, naravno, ne odgovara činjeničnom stanju. Bošnjaci, muslimani su kroz historiju pokazali da su otvoreni i ne trebaju se nikome dodatno isticati, kaže za Oslobođenje historičar i analitičar Admir Lisica.
Ipak, teze koje se propagiraju o bosanskim muslimanima nisu nimalo naivne, dodaje Lisica, te napominje da su najveći međunacionalni problemi godinama unazad bilježeni u RS-u, gdje su bošnjački povratnici i njihova imovina, te vjerski objekti bili nerijetko napadani. Zaključuje da, pored svih narativa, ne vidi da je iko od bošnjačkih političkih predstavnika u vlasti ili opoziciji protiv integracije države u EU i NATO.
Sljedbenici poraženih
Povodom stavova koje je Primorac iznio u SAD-u, a podržala hrvatska europarlamentarka Željana Zovko, oglasio se i državni ministar odbrane Zukan Helez, poručivši da njih dvoje, “fašizmom zadojeni”, ponovo pokušavaju lažima i islamofobijom otvoriti priče o preustrojima, novim modelima i drugim prekrajanjima BiH.
- Ovi nosioci ustaških gena, sljedbenici poražene ideologije 40-ih godina prošlog vijeka, sada bi da realizuju agresorske i fašističke ideje, koje 90-ih nisu uspjeli tenkovima. Nikakva lobiranja po svijetu ne mogu razgraditi BiH. Svi koji pokušavaju preko tuđih kancelarija, fondacija i lobističkih mreža nametnuti svoje mape moraju shvatiti da su ta vremena prošla, zaključio je Helez.
Cijelo izdanje večerašnjeg O Dnevnika pogledajte u nastavku: