Igmanski marš kao najveći antifašistički skup u regionu: Antifašizam nije i neće biti relikt prošlosti
Prošlogodišnje okupljanje na Igmanu: Ideja antifašizma ne poznaje granice/Anadolija
Planina Igman još jednom će u subotu, 31. januara, postati epicentar antifašističke Evrope. Povodom obilježavanja 84. godišnjice legendarnog Igmanskog marša, jedne od najznačajnijih operacija Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu, očekuje se dolazak hiljada učesnika i delegacija iz Bosne i Hercegovine, zemalja regije i drugih evropskih država.
Ovogodišnja internacionalna antifašistička manifestacija, koju tradicionalno organizuje SABNOR u Kantonu Sarajevo, nadilazi lokalne okvire i potvrđuje se kao najveći antifašistički skup u regionu.
Pored udruženja boraca i antifašista iz bivših jugoslovenskih republika, te ostalih internacionalnih i domaćih gostiju, Igmanski marš potvrđuje da ideja antifašizma ne poznaje granice. U vremenu globalnih previranja, Igman ostaje mjesto susreta onih koji se zalažu za mir, toleranciju i solidarnost.
“Posvećujemo se noći sa 27. na 28. januar 1942. godine, kada su borci Prve proleterske brigade, na temperaturi od minus 32 stepena Celzijusa, izveli nemoguć poduhvat. Probijajajući se iz obruča, partizani su vještim manevrom uspjeli od Romanije preko Sarajevskog polja pred nosom neprijatelja preći surovi Igman i izbiti na slobodnu teritoriju. Njihova žrtva i promrzli koraci utabali su put slobodi koju danas baštinimo”, kaže Mirsad Ćatić, predsjednik SABNOR-a u KS-u.
Ističe se da je Igman danas odgovor na izazove modernog doba.
“Dok se Evropa i svijet suočavaju s oživljavanjem retrogradnih ideja, ksenofobije i revizionizma historije, poruke sa Igmana nikada nisu bile važnije. Igmanski marš 2026. godine šalje snažan signal da antifašizam nije relikt prošlosti, već živa i neophodna civilizacijska tekovina. Okupljanjem na Velikom polju, mladi i stari zajedno poručuju: Ne! mržnji i podjelama, a Da! zajedničkoj budućnosti”, stoji u saopćenju.
