Hoće li veličanje ratnog zločinca Praljka konačno pokrenuti neke stvari? - "To je sramotno"

Veličanje ratnih zločinaca je, prema Krivičnom zakonu BiH, kažnjivo djelo. Uprkos tome, sve češće svjedočimo da se u našoj zemlji na javnim skupovima, društvenim mrežama, ali i na sportskim događajima veličaju zločinci. Zidovi zgrada oslikavaju se likovima osuđenika, a u njihovu čast postavljaju se murali i spomenici.

Pokretanje postupaka

I dok jedni besramno aplaudiraju, drugi se pitaju gdje su granice ljudskog dostojanstva i poštovanje žrtava. Protekle nedjelje je osuđeni ratni zločinac Slobodan Praljak dobio spomenik na mjesnom groblju sv. Leopolda Mandića u Grabovinama, u Župi svetog Franje Asiškog u Čapljini, gdje je i rođen.

Nakon ovog događaja, oglasio se poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Sanel Kajan (DF) koji je istakao da je u Čapljini održana manifestacija veličanja lika i djela presuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka. On je pozvao nadležne institucije da reaguju i pokrenu postupke protiv organizatora i učesnika tog događaja.

U Tužilaštvu BiH, kako nam je rečeno, nije zaprimljena prijava koja se odnosi na slučaj otkrivanja spomenika osuđenom zločincu Praljku.

- Nakon medijskih objava, Tužiteljstvo će od nadležnih policijskih agencija i organa uprave zatražiti dostavljanje izvješća o navedenom događaju, rečeno je za Oslobođenje u državnom Tužilaštvu.

U Krivičnom zakonu BiH, u članu 145a, stav 6 jasno se kaže: Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin ili imenuje javni objekat kao što su ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Haški sud je, podsjećamo, pravomoćno osudio čelnike tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora. Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, nekadašnji politički i vojni lideri tzv. Herceg-Bosne, proglašeni su krivim za udruženi zločinački poduhvat protjerivanja i ubijanja Bošnjaka u BiH. Praljak je popio otrov nakon što mu je potvrđena presuda i kazna zatvora u trajanju od 20 godina.

Dr. Nedžad Korajlić, univerzitetski profesor i stručnjak za sigurnost, napominje za naš list kako je veličanje ratnih zločina bilo s koje strane zabranjeno - po Krivičnom zakonu BiH, ali i po međunarodnim konvencijama.

- To je sramotno za bilo koju zajednicu ili nivo vlasti, bilo da je to kantonalni, općinski, federalni ili državni nivo, da se takve stvari dešavaju. Prema tome, moramo poštovati žrtve genocida, ratnih zločina i drugih krivičnih djela. To je samo vraćanje unazad pored svih naših problema koje imamo, ističe prof. Korajlić.

Naš sagovornik kaže da u ovakvim slučajevima prijave može podnijeti svaki građanin, ali i novinari, a da je tu Tužilaštvo BiH najodgovornije koje treba da reaguje.

- Upravo gledam, glavna tužiteljica Tužilaštva KS-a i policijski komesar KS-a bave se ozbiljnom temom vezano za seksualno zlostavljanje maloljetnica. Isto tako se to treba uraditi po svim drugim pitanjima. A ratni zločin i zločin protiv civilnog stanovništva je izuzetno ozbiljno pitanje i Tužilaštvo BiH tu mora da se iskaže, zaključuje Korajlić.

Preniska sankcija

Sud BiH je, podsjećamo, ove godine prvostepeno osudio Vojina Pavlovića na dvije i po godine zatvora. Pavlović je osuđen zbog postavljanja banera sa likom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, te organizovanja skupa u Bratuncu 11. jula 2023. godine na kojem je opravdavao genocid u Srebrenici. Tužilaštvo BiH se žalilo na visinu sankcije.

- Imajući u vidu da je zaprijećena kazna od najmanje tri godine, smatramo da izrečena sankcija nije primjerena, rekla je tužiteljica Nives Kanevčev.