Hoće li Dom naroda ispuniti Dodikove želje: Bitka za nacionalne spomenike

Pred članovima Doma naroda PSBiH sutra će se naći i izvještaj Privremene istražne komisije za pribavljanje informacija o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. U obimnom dokumentu razmatrana su različiti problemi u radu Komisije. Na kraju je sačinjeno 26 zaključaka kojima Parlament BiH naređuje Komisiji koje neprravilnosti treba da otkloni.

Ono što upada u oči je da su svi zaključci koje je usvojila privremena komsija usklađeni sa izjašnjenjima koje je o svakom pojedinom pitanju dala članica Komisije iz RS-a Anđelina Ošap-Gačanović. Stavovi koje su iznosili druga dva člana, Faruk Kapidžić i Zoran Mikulić, kao da nisu ni pročitani, a kamoli uvaženi.

Sastav komisije

Ipak, kada se pogleda sastav privremene komisije, ovakvo ponašanje i ne treba da čudi. Naime, istragu su vodili Snježana Novaković-Bursać iz SNSD-a i Zdenko Ćosić iz HDZ-a. Treći član ove komisije je trebao biti Dženan Đonlagić iz DF-a. Međutim, on je već nakon mjesec dana u ovoj komisiji, u januaru ove godine, podnio ostavku na članstvo, a Dom naroda nikada nije imenovao njegovu zamjenu, tako da su istragu nastavila samo dva člana.

Treba imati na umu da je Ošap-Gačanović vjerna provoditeljica politike Milorada Dodika, a to je da se treba zatrti svaki trag BiH. Njena tvrdnja, između ostalih, je i kako ne postoje nacionalni spomenici BiH, nego samo srpski, hrvatski, bošnjački, jevrejski, rosmki..., odnosno da spomenici pripadnaju etnicitetima, a ne državi i svim njenim stanovnicima. Plastično pojašnjeno, Bošnjaci u Sarajevu Katedralu Srca Isusova ili staru pravoslavnu crkvu na Baščaršiji ne bi trebali smatrati svojim spomenikom, nego samo Hrvati, odnosno Srbi.

Upravo je to i jedan od zaključaka u spomenuom izvještaju, a to je da PSBiH Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH naređuje da više u svojim dokumentima ne koristi terminologiju "nacionalni spomenik BiH", nego samo "nacionalni spomenik". Zanimljivo, prošle sedmice je isto to, kao zakonsku odredbu, usvojila Narodna skupština RS-a.

Na prijedlog Ošap-Gačanović predloženim zaključcima je predviđeno oduzimanje nekoliko nadležnosti Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Jedno od njih je propisivanje mjera zaštite dobra koje je proglašeno nacionalnim spomenikom. Komisija je preuzela na sebe ovu dužnost još 2002. godine i sva rješenja o proglašenju nekog dobra nacionalnim spomenikom BiH sastojala su se i od mjera koje je potrebno provesti radi njegovog očuvanja. Do sada to nikada nije bio problem. Sada Anđelina Ošap-Gačanović traži da isključivo entiteti odlučuju šta će raditi sa nekim nacionalnim spomenikom, da li će ga i kako zaštititi, da li će ga i kako obnavljati i slično. Identična priča, da se ne ponavljamo, vrijedi i za nadzornu ulogu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, odnosno kontrolu da li entiteti provode mjere zaštite.

Ono što je, čini se, posebno zasmetalo Anđelini Ošap-Gačanović, je obaveza da Komsija za očuvanje nacionalnih spomenika daje mišljenje o privremenom izvozu pokretnih dobara koja su proglašena nacionalnim spomenicima. Najčeešće se tu radi o starim knjigama, ali mogu biti i umjetnine, te druga pokretna dobra. Ošap-Gačanović smatra da je dovoljno da nadzor nad tim imaju entitetske institucije, uz Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Upravu za indirektno oporezivanje BiH.

Međutim, slučaj Čajničkog jevanđelja pokazuje da je potrebno pribaviti i mišljenje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Naime, prije dvije godine u javnosti se pojavila priča kako se Čajničko jevanđelje ne nalazi više u crkvi u Čajniču u kojoj je decenijama čuvano. Ovo jevađelje je jedina srednjovjekovna rukopisna knjiga iz tadašnje države Bosne, koja je do danas sačuvana u Bosni i Hercegovini. Njena vrijednost izražena u novcu je otprilike, možda u marku ili dvije razlike, sa Sarajevskom hagadom, dakle neprocjenjivo je. Vrijedi onoliko koliko je desetina ili stotina miliona maraka, eura, funti, dolara..., neko spreman dati za ovo jevanjđelje.

Iznošenje jevanđelja

Informacija o nestanku jevanjđelja se pokazala tačnom. Neko vrijeme niko nije znao gdje se nalazi, jer niko nije ni tražio mišljenje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH za njeno iznosšenje, a onda se pojavila informacija kako je preneseno u Beograd na restauraciju. U martu prošle godine je zvanično objavljena vijest kako je jevanjđelje iz Beograda, nakon restauracije, vraćeno u crkvu u Čajniču. Cijeli slučaj je zataškan, a "ispod radara" su prošle dvije informacije. Navodno, prema nekim izvorima, u Upravi za indirektno oporezivanje BiH nikada nije evidentirano da je jevanđelje izneseno iz BiH u Srbiju. Osim toga, nakon povratka u BiH, navodno nesrpskim članovima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nije dozvoljeno da pogledaju jevanđelje i da se uvjere da je zaista vraćen restaurirani original. A sada se predlaže da se čak i ovaj minimum, koji se nije dosljedno ni provodio, potpuno izbriše iz zakonskih i podzakonskih akata.

Anđelina Ošap-Gačanović traži, a u zaključcima istražna komisija Doma naroda ispunjava njenu želju, da se ukine biblioteka koju je formirala Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Sve ovo i mnogo toga drugog naći će se sutra pred delegatima u Domu naroda PSBiH. Na osnovu rezultata glasanja će se vrlo jasno odrediti dalja sudbina Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, ali i mnogih dobara koji su do sada proglašeni nacionalnim spomenicima.