HDZ gubi bitku za Južnu interkonekciju, ali imaju asa u rukavu: Sprema li Čović osvetu?

Nakon što su federalni zastupnici u četvrtak navečer konačno izglasali Prijedlog zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji, BiH je došla na korak bliže diverzifikaciji snabdijevanja prirodnim gasom. I pored proruskih opstrukcija HDZ-a BiH i čelnika te stranke Dragana Čovića, na kraju je 76 zastupnika diglo ruku za, pet ih je bilo suzdržano, a 14 je glasalo protiv. Da bi Prijedlog stupio na snagu, potrebno je da ga usvoji i federalni Dom naroda.

Tri sistema

Za usvajanje u gornjem Domu federalnog Parlamenta potrebna je opća većina od ukupno 80 delegata, koliko ih je, nakon intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta, u Domu naroda Federacije. Puno značajniji od ukupne brojke je broj delegata u klubovima konstitutivnih naroda i Ostalih. Klubovi bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda broje po 23 delegata, dok ih je 11 u Klubu Ostalih. Delegata koji u Klub Hrvata dolaze iz HDZ-a BiH je 14, što znači da Čovićevoj stranci nedostaju dva glasa do dvotrećinske većine u Klubu, a koja je potrebna za pokušaj da uspore donošenje zakona apelacijom Ustavnom sudu Federacije. Opća većina sasvim sigurno neće biti ni najmanje upitna. Do dvije trećine Kluba HDZBiH bi mogao uz tri delegata koja dolaze iz HDZ-a 1990. Ponašanje zastupnika te stranke tokom glasanja u Zastupničkom domu bilo je prilično neuobičajeno. Bili su suzdržani, ali su glasali za zaključke koje su sami i predložili, a koji se tiču restrukturiranja kompanije BH Gas, koja je, u skladu sa Prijedlogom zakona, nadležna za projekt Južne gasne interkonekcije.

- Mislim da put kojim se krenulo nije pravi put za BiH. Mi moramo kroz institucije BiH donositi odluke. Ja razumijem interes bošnjačkog naroda i političkih stranaka. Idealno se poklopilo. I oni koji nisu očekivali sada vjeruju da su kroz ovo dobili investiciju od 150 do 200 kilometara plinifikacije kroz Hercegovinu vrijednosti 500-600 miliona, da iz Sarajeva upravljaju s njom. To nije način kako se radi. Mi ne smijemo narušiti dejtonske principe. Energetska infrastruktura je vrlo jasno podijeljena u BiH i čini sintezu tri sistema, naveo je čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Zakon je usvojen pod značajnim pritiskom Ambasade SAD-a u BiH. SAD su optužile Čovića u više navrata da blokadama radi za interese Rusije. Čak je ambasador Michael Murphy i tokom sjednice Zastupničkog doma usmjeravao djelovanje pojedinih stranaka i zastupnika. Čović poručuje da su Amerikanci neupitni prijatelji, ali da i prijatelju treba jasno reći, kada za to dođe vrijeme, da se “stoji iza onoga što neko smatra svojim strateškim interesom”.

- Čović je zabrinut za Hrvate koji žive u Hercegovini, ali svojim ponašanjem pokazuje potpuno suprotno. On traži kompaniju koju želi kontrolisati samo za ličnu političku i ekonomsku korist, da nagradi prijatelje i kazni neprijatelje. Radeći tako, on blokira projekt Južne interkonekcije. Da to nije radio unazad tri godine, već bismo tri godine provodili ovaj projekt i vidjele bi se beneficije. BiH bi bila bliža nezavisnosti od ruskog gasa, poručio je ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy u razgovoru za N1.

Čović i HDZBiH će nove prilike za blokadu projekta svakako imati i kroz buduće političke korake koje je potrebno proći prije početka izgradnje gasovoda. Prije svega se tu radi i o sporazumu koji će BiH morati potpisati s Hrvatskom, a ne smije se zaboraviti da je na čelu Vijeća ministara BiH Čoviću vječno odana Borjana Krišto. Također, ukoliko mu partnerstvo s Čovićem bude ispred ekonomskih interesa države, teško da će se s načinom na koji se došlo do projekta složiti i premijer Hrvatske i predsjednik tamošnjeg HDZ-a Andrej Plenković.

Stručnjaci za energetiku, umrežavanje energetskog sektora - gasnog, kroz izgradnju Južne interkonekcije i električne energije sa EU i zapadom općenito, smatraju i korakom naprijed ka pristupanju Evropskoj uniji. Ovaj projekt znači stabilnost u snabdijevanju gasom.

- Teoretski bi se omogućilo da se gas dobavlja iz cijelog svijeta putem LNG terminala ili drugih konekcija kao što su Jadransko-jonski gasovod i kaspijska regija, navodi za Oslobođenje Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku.

Dodaje Harbaš da bi Južna interkonekcija omogućila i širenje gasne mreže, ali i smanjila emisiju stakleničkih gasova. Ocjenjuje da bi novi gasovod, ako ga politika ne bude i dalje usporavala, mogao biti završen za narednih tri do pet godina. Dodaje i da je ruski gas neupitno najjeftiniji, ali da novi pravac snabdijevanja ne znači da će razlika u cijenama biti drastično manja ili veća.

Šansa za ekonomiju

- To sve zavisi od tržišta. Niko sa sigurnošću ne može reći da je LNG skuplji ili jeftiniji ukoliko tržište drugačije ne odreaguje. Ovdje govorimo o mogućnosti izbora, te sigurnosti snabdijevanja. A vidimo koliko je široka gasna mreža u EU. Izgradnjom ovakvog projekta ne bismo imali pristup samo LNG terminalima, gdje dođu tankeri iz cijelog svijeta, nego bismo praktički i teoretski mogli nabavljati gas iz Norveške ili sjeverne Afrike, ističe Harbaš.

Iako je Ambasada Rusije u BiH proteklih dana bukvalno pa prijetila putem medija, kada je postalo očito da će biti deblokiran proces usvajanja zakona o Južnoj interkonekciji, Harbaš ne očekuje pretjerane posljedice iz Rusije, odnosno drastičan rast cijene ili prekid dotoka gasa. Ono što očekuje je da novi gasovod donese i razvoj gasovodne mreže upravo u Hercegovini, a što znači i nove prilike za privredu i ekonomiju ovog dijela države.