Haris Pašović: I Hitler je na vlast došao na demokratski način

S obzirom na angažovanost koju bh. režiser Haris Pašović ispoljava u svojim djelima, nezaobilazna tema u podcastu U Kontru sa Draganom Markovinom, bila je trenutna politička situacija u svijetu. Odnos velikih sila prema ratu u Ukrajini, kao i prema sukobu na Bliskom istoku je takav da svi zauzimaju stranu, ali posmatrajući isključivo kroz prizmu svojih interesa.

- Ja mislim da mi živimo u jednom haosu i da je ipak naivno očekivanje neke konsistencije u nekim politikama i moralnim stavovima. Mislim da to ne postoji. Mi živimo u svijetu jednog neobuzdanog liberalnog kapitalizma, koji je deformacija, ako hoćemo da kažemo, jednog kapitalizma sa ljudskim licem za kojeg smo vjerovali da može da postoji, koji možda negdje i postoji u Skandinaviji. Nikad se on nije proširio, on nije zauzeo neki veći prostor, ali su se fašisti proširili pa su sada i u Finskoj i u Švedskoj i ugrožavaju i te zemlje.

Trump i Sanders

Ponovo, nemamo odgovor na rast ekstremne desnice koja često ima elemente ili čak oblike fašizma. Ne postoji odgovor na to. Odgovor moraju da budu demokratske institucije. One se još drže u Evropi. One još nisu dovedene u pitanje, ali su se one držale u Evropi i do 1932. Hitler je demokratski došao na vlast. On nije srušio parlament pa došao na vlast. On je ušao u parlament pa onda ga srušio. Ne postoji mogućnost da se cijeta ova stvar izbalansira bez jednog ozbiljnog, artikulisanog političkog mišljenja i političke akcije koja mora da ima svoj ljevičarski diskurs, kazao je Pašović.
On smatra da ljevica u Evropi i svijetu prije svega mora da se sama sa sobom dogovori o tome kako će izgledati u budućnosti.

- Znači mora da bude politički angažman koji je od 1968. u degradaciji kad je u pitanju ljevica i došlo se do 1990. kad je sve puklo. I sada kako će se formirati taj lijevi politički blok to je veliko pitanje. Mislim da će trajati dugo dok se formira jer je potrebno da se vratimo korjenima i ljudima koji su razmišljali o društvu od Pariske komune do danas, sa iskustvom propasti komunizma i razloga zašto je komunizam u Evropi propao.

U Kini očigladno još nije. Ja ne mislim da mi treba da idemo kineskim modelom, ja samo spominjem činjenicu da postoji jedan hibrid državnog kapitalizma i komunizma u Kini koji tu zemlju još uvijek nekako drži u nekom obliku mira i ljudi tamo ne umiru od gladi. Imamo opet i Indiju koja je najveća demokratija, ali gdje ljudi umiru od gladi, koja nema taj humanističku dimenziju ni na jedan način. Tu dimenziju nemaju ni u Kini, koja ima Ujgure, ali da ne idemo preširoko, dodao je Pašović.

Prema njegovim riječima, pojava Donalda Trumpa na američkoj političkoj sceni nije najznačajniji događaj u toj zemlji.

- Trump je logičan nastavak američkih desničarskih politika. Najznačajniji događaj je pojava socijalizma i Sandersa. To je prvi put da u Americi neko govori o socijalizmu, a da nije zbog toga išao u zatvor i da su ljudi za to glasali, i to puno mladih ljudi su glasali za njega jer su vidjeli da tu nešto postoji. To nešto nije artikulisano. Mi smo prestali da razgovaramo o mogućnostima društva, o drugim oblicima ekonomskim, kulturnim i političkim. Mi smo se pomirili sa tim da vlada neoliberalni kapitalizam i rekli: "Hajde to je sad tako, šta ćemo". Ali to nije tako. Mi dolazimo ponovo na Marksa. Ne zato što ja ga volim i ne volim, to nije uopšte tema. Tema je da je čovjek to što je napisao i dalje analiza koja nije oborena i koja se i dalje proučava u američkim i britanskim fakultetima. Problem je što preporuke koje Marks daje za rješenje te situacije ne odgovaraju humanističkom mišljenju liberala. E onda treba izmisliti neke druge preporuke. 

Oslobođenje Sarajeva

Bilo je tu nekih pokušaja da tako kažem političkih, ali oni brzo propadaju jer su dosta građeni na starinskim modelima, na tim da kažemo ranim komunističkim modelima, koji ne odgovaraju ovom vremenu. Mislim da je jako bitno da se razmišlja u ovom vremenu i u budućnosti, ali sa svješću o čovjeku, o društvu, o ljudskoj zajednici i o najvažnijem principu, a to je princip humanizma, istakao je Pašović.

Na kraju razgovora osvrnuo se i na mogućnost gostovanja njegove predstave Oslobođenje Sarajeva u drugim gradovima u BiH, poput Banje Luke.

- Ja to jako želim, naravno. Predstava se već 22. i 23. i 24. novembar igra u Sarajevu ponovo, u Sartru, a ja bih jako želio da putujemo. Međutim, predstava govori o činjenicama. Činjenice su da su komunisti prevodili antifašistički otpor u Drugom svjetskom ratu. To nije nešto što vole svuda da čuju danas, tako da ja pretpostavljam da neće biti hrabrosti kod nekih potencijalnih domaćina da nas pozovu. Ali bit će kod nekih drugih koji vjeruju u istinu, koji vjeruju u činjenice, koji vjeruju u snagu umjetnosti i koji vjeruju u snagu dijaloga. Tako da mislim da ćemo tim putem da krenemo, zaključio je Pašović.

Sve naše podcaste možete gledati na www.podcastoslobodjenje.ba. 

Ostale epizode i sve drugo vezano za podcast U kontru sa Draganom  Markovinom možete pronaći OVDJE.