Hapšenje koje je otvarilo pitanje provjera: Raznim nešićima se vjeruje na riječ
Nakon hapšenja ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića posebno, ali i u brojnim ranijim slučajevima, postavlja se pitanje kakve su to provjere koje Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), te Centralna izborna komisija (CIK) BiH vrše prije nego predloženi kandidati budu izabrani na određene visoke i odgovorne funkcije u vlasti. Nakon što je Nešić uhapšen, način vršenja provjera problematizirao je i glavni državni tužilac Milanko Kajganić.
Sigurnosne smetnje
- Način vršenja provjera, naročito za osobe koje se imenuju u sigurnosnom sektoru, treba da doživi korjenite promjene, poručio je Kajganić.
Moraju, dodao je, prestati biti formalni korak, te postati suštinski, prilikom čega će se provjeravati sve informacije o osobama koje su predložene za najviše pozicije. Vidi to kao jedini način da se spriječe slučajevi kao što je Nešićev. Trenutna situacija je takva da, ako predložena osoba nije optužena ili osuđena, može obavljati bilo koju funkciju.
- Međutim, vrlo dobro znamo da obavještajno-sigurnosna agencija u svakoj zemlji, zajedno sa policijskim agencijama, može i ima uvijek operativna saznanja za dosta lica i ta operativna saznanja se moraju koristiti kada se odlučuje o tome može li neko obavljati određenu funkciju ili ne može, odnosno da li postoje sigurnosne smetnje za obavljanje tih funkcija. Ako ćemo se baviti formalizmom, onda ćemo biti u ovoj situaciji i u budućnosti. Postavljaćemo lica koja su bliska kriminalnim grupama na najvažnije funkcije, istakao je Kajganić nakon hapšenja Nenada Nešića.
U Nešićevom slučaju istraga MUP-a RS-a počela je još 2019. godine, a on je za ministra imenovan u januaru 2023. Dakle, četiri godine su policijske i obavještajne strukture imale naznake kriminalnih aktivnosti, a ipak nisu obavijestile državni Parlament kada je došao trenutak da Nešić bude potvrđen. Pravni stručnjaci napominju da je tokom imenovanja aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH bilo određenih problema za neke od kandidata, te kako je Nešiću kasnilo odobrenje za pristup tajnim podacima. Dodaju da i SIPA i CIK provjeravaju tek istinitost podataka koje im sam kandidat dostavi na obrascu, jer im zakonodavni okvir ne dozvoljava dublju provjeru i analizu.
- Malo je paradoksalno i neprihvatljivo da organ koji vrši provjeru kandidata za određene pozicije, uz provjeru činjenica koje su navedene u obrascu tih koji su popunjavali podatke, nadležnom organu za imenovanje tih lica nije dostavio i određene podatke kojima raspolaže SIPA, a koji se odnose na eventualne provjere radnji koje bi mogle predstavljati krivična djela po Krivičnom zakonu BiH, ističe za Oslobođenje pravni stručnjak Enver Išerić.
Daje Išerić i primjer da neko od kandidata može vršiti pripreme za rušenje ustavnog poretka BiH ili terorističkih aktivnosti, a da policijsko-obavještajne strukture na to ne upozore tijelo koje će tu osobu imenovati na funkciju u vlasti.
Dvojno državljanstvo
Dodaje i da ovakav način postupanja uopće ne dovodi u pitanje presumpciju nevinosti bilo kojeg kandidata, jer bi se osobi koja je kandidat samo poručilo da po relevantnim obavještajnim podacima ne ispunjava osnovne kriterije za imenovanje, dok pravosudne institucije bi ili ne bi optužile, sudile i presudile je li neko kriv ili nije.
Zaključuje Išerić kako bi u narednom periodu trebalo zakonski definisati i to da osobe sa dvojnim državljanstvom ne mogu biti izabrane na najvažnije funkcije, a posebno ne bi smjele dobiti pristup tajnim podacima.
