Gradonačelnik Istočnog Sarajeva o tabli na Vracama: Reagovat će samo u jednom slučaju
Zvaničnici u Republici Srpskoj, a nema tu nikakve razlike jesu li vlast ili opozicija, već tri desetljeća na sve načine glorificiraju osobe koje su osuđene za najteže ratne zločine, pa i genocid tokom agresije devedesetih. Među brojnim primjerima, a ima ih gotovo u svakoj mjesnoj zajednici u ovom entitetu, je i spomen-ploča ratnom zločincu Ratku Mladiću na entitetsoj liniji između Sarajeva i Istočnog Sarajeva, na Vracama. Brojne inicijative proteklih godina nisu uspjele "otvoriti oči" dužniosnicima Istočnog Sarajeva da se ploča postavljena u čast zločinca, osuđenog na doživotni zatvor za ratne zločine i genocid, ali i u inat "onima s druge strane", ukloni.
Nova inicijativa po pitanju ploče s imenom zločinca na Vracama stigla je iz Općinskog vijeća Novo Sarajevo. Predsjedavajući Edison Pavlović i njegov zamjenik Arslan Dučić uputili su pismo gradonačelniku Istočnog Sarajeva Ljubiši Ćosiću. Traže uklanjanje sramne spomen-ploče, te poručuju da sadržajem veliča ideologije koje nisu u skladu s vrijednostima pomirenja, suživota i civilizacijskog napretka.
- Vraca su simbolično mjesto koje bi trebalo spajati ljude i evocirati poruke mira, a ne produbljavati podjele. Smatramo da uklanjanje ploče predstavlja neophodan korak ka stvaranju prostora koji afirmiše univerzalne vrijednosti i omogućava iskreno suočavanje s prošlošću, navedeno je, između ostalog u pismu.
Kontaktirali smo gradonačelnika Ćosića. U kratkom razgovoru poručio je da će odgovoriti u skladu sa svojim i nadležnostima onih koji su pisali pismo, odnosno da će komšije s federalne strane imati mogućnost da traže da se nešto ukloni u Istočnom Sarajevu kada on bude imao istu mogućnost u Sarajevu. Tabla na Vracama nekoliko puta je bila uništavana, ali je svaki puit rukovodstvo Istočnog Sarajeva postavljalo novu. Bh. društvo generalno njeguje nasilje, a zločinci poput Mladića i Radovana Karadžića još dugo će u RS-u biti smatrani herojima, ističu iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije.
- Za takve stvari treba jači uticaj međunarodne zajednice. Moramo imati određene zakone koji će se primjenjivati, tužilaštva i sudovi moraju raditi svoj posao. Međutim, u BiH, u društvu u kojem živimo, to ništa ne funkcioniše. Sve što je negdje nenormalno, u našem društvu je postala mjera vrijednosti, ističe koordinator Udruženja Edvin Kanka Ćudić.
No, da može drugačije, pa makar i silom ako ne može milom, dokaz je uklanjanje table 2020. godine s imenom drugog ratnog zločinca, Radovana Karadžića sa ulaza u Studentski centar na Palama. Tablu je 2016. godine otkrio Milorad Dodik sa članovima Karadžićeve porodice, a i sklonio ju je, mada ne javno, upravo Dodik, nakon što je tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko pred Vijećem sigurnosti UN-a poručio kako tada predsjedavajući Predsjedništva BiH Dodik treba ukloniti tablu jer bi u suprotnom mogao biti sankcionisan zabranom putovanja u zemlje Evropske unije.
Priča Kenana Ćosića.
