(FOTO) Zna li UNESCO za proljetni uranak i Zeničku čimburijadu?
Nacionalni restoran “Salčinović” svake godine pravi čimbur od 1.500 jaja i podijeli ga prisutnima na Čimburijadi
/ Muhamed Tunović
Forum građana Zenice organizovao je promociju upisa Proljetnog uranka - Zeničke čimburijade na listu nematerijalne kulturne baštine Federacije BiH, samim tim i u nematerijalnu baštinu Bosne i Hercegovine, odakle joj je otvoren put ka najvećem cilju, UNESCO-ovoj svjetskoj listi nematerijalne kulturne baštine.
Radi se o prvom i za sada jedinom obliku nematerijalne kulturne baštine iz Zenice i Zeničko-dobojskog kantona.
Naslijeđe predaka
- Uvrštavanje na ovu listu nije stvar samo prestiža. To omogućava i određene institucionalne instrumente u očuvanju nematerijalne kulturne baštine, a što je najvažniji zadatak svakoga ko se bavi time. Svi smo svjesni da je Čimburijada jedan od najprepoznatljivijih običaja u samoj Zenici. Raduje me što je upravo ona prva vrsta nematerijalne kulturne baštine iz Zenice koja se našla na listi nematerijalne kulturne baštine FBiH. Ali, to je ujedno poražavajuće što je prvi i jedini oblik nematerijalne kulturne baštine iz Zenice i ZDK-a. U tome vidim značaj - da se osvijesti društvo u kojem živimo, kaže historičar Mirza Džananović, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici.
Naglasio je da Čimburijada po svim karakteristikama predstavlja i svjetsku nematerijalnu baštinu. Sociolog Sead Pašić napominje kako činjenica da je nešto nematerijalno govori da to ostaje vjekovima.
- Materijalne stvari se ruše, brzo nestaju. Ono što je nematerijalno, što je ušlo u knjige i datoteke, ono ne može da se izgubi. To će ostati vječni trag o našem postojanju i običajima u gradu Zenici koji smo naslijedili od naših predaka, ističe Pašić.
Zenička čimburijada je tradicionalna manifestacija koja se svake godine 21. marta obilježava u Zenici povodom dolaska proljeća. Proslava uključuje spontano okupljanje građana uz obale rijeka, u društvu porodice, prijatelja i gostiju. Centralni događaj je priprema zeničkog čimbura - prvog proljetnog obroka. Ovo jelo od jaja priprema se s dodatkom koprive, mladog luka ili drugih mladih izdanaka koje donosi proljeće.
Proslava uključuje bogate sadržaje, među kojima su: pripremanje čimbura od 1.500 jaja i takmičenje u pripremi, prvo proljetno kupanje u rijeci Bosni, ekoregata na Bosni, raznolik kulturno-zabavni program, izložbe i promotivne aktivnosti udruženja, programi za djecu...
Posljednjih decenija organizaciju Zeničke čimburijade preuzeo je Forum građana Zenice uz podršku lokalne zajednice. Ova manifestacija je prepoznata i na globalnom nivou - renomirana stranica za vremensku prognozu AccuWeather uvrstila je Bosnu i Hercegovinu sa Zeničkom čimburijadom među deset najboljih manifestacija obilježavanja proljeća u svijetu.
Mirsad Mujkić, predsjednik Foruma građana Zenice, kaže da se za Čimburijadu zna i izvan granica naše zemlje.
- Veliki trud je uložen u realizaciju svega ovog. Nekoliko okruglih stolova je prethodilo izradi stručnog elaborata u saradnji sa Filozofskim fakultetom UNZE i Muzejom grada Zenica. Elaborat sadrži i mjere u svrhu zaštite, razvoja, unapređenja, prenošenja baštine. Prikupljene su izjave učesnika, fotografija, novinskih članaka, audio i videozapisa i dokumenata koji su digitalizovani, a sve to je sastavni dio nominacije, ističe Mujkić.
Vladimir Franjić, predsjednik Skupštine Foruma, govori nam da nije jednostavno dokazati da je nešto nematerijalno kulturno dobro BiH, te da je nominacija kruna višegodišnjeg rada.
S ocem na uranak
Tradicionalno, dolazak proljeća najavi i prvi kupač. Nakon smrti Emilijana Kneževića, Hamida Begovca i Paulina Miškovića, koji su to decenijama radili, za to je zadužen Zijad Zahirović, kojeg je pokojni Knežević proglasio svojim nasljednikom. Nacionalni restoran “Salčinović” godinama peče čimbur od 1.500 jaja, te dijeli besplatno porcije prisutnima na Čimburijadi.
Ugostitelj Rasim Salčinović, koji je prije ravno 60 godina otvorio ćevabdžinicu koja i danas posluje, bio je prepoznatljivi dio zeničkog uranka. Preminuo je 2020. godine. Njegov sin Nasir se sjeća da je kao dijete išao sa ocem na uranak, da su dijelili svoje proizvode, da su se pekla jaja.
- Uvrštavanje Čimburijade na listu nematerijalne kulturne baštine je kruna svega. Nacionalni restoran će ostati uz Forum građana i Čimburijadu, nastavićemo baštiniti ove lijepe naše običaje, poručuje Nasir Salčinović.
Historičar Mirza Džananović smatra da je puno primjera u Zenici i drugim krajevima ZDK-a koji zaslužuju da se nađu na ovakvim listama, te poziva “sve zainteresovane aktere, sve ljude koji se bave kulturnom baštinom, da malo više uradimo na svemu tome”. Osim što bismo, dodaje, na takav način očuvali svoju kulturnu baštinu, na puno ljepši način bismo se prezentovali u svijetu. Podsjeća da je nedavno sevdalinka uvrštena na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine, što je izazvalo pozitivne reakcije.
