Finansijska oluja kuca na vrata zbog marifetluka: Hoće BiH ostati bez više od milijardu KM?

Još se prašina nije slegla nakon isplate duga slovenačkoj kompaniji Viaduct nakon izgubljenog međunarodnog arbitražnog spora zbog toga što je Vlada entiteta Republika Srpska nezakonito raskinula ugovor.

Uhodana metoda

Uprkos tome, iznad Bosne i Hercegovine i njenih entiteta visi nekoliko arbitražnih postupaka koji bi mogli izazvati finansijsku oluju. Slijedi niz pravnih bitaka. Jesu li pogrešne odluke, loši ugovori i politička neodgovornost postali preskupe lekcije za ovu državu? Sigurno je da učestale međunarodne arbitraže kojih su BiH i njeni entiteti dio bude ozbiljne sumnje. Jesu li arbitražni postupci oproban recept, pa i najlakši put za izvlačenje miliona iz BiH?!

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je nedavno na prijedlog Pravobranilaštva BiH donijelo dvije odluke o imenovanju ad hoc članova Pregovaračkog tijela BiH u postupcima mirnog rješavanja međunarodnih investicijskih sporova.

Riječ je o postupku po zahtjevu za prijateljskim rješavanjem investicijskog spora, koji je u ime pet investitora, dva državljanina Slovenije i tri državljanina Srbije, dostavila advokatska kancelarija Gorana Bubića iz Banje Luke.

Istovremeno su u postupku po obavijesti o namjeri pokretanja arbitražnog postupka, koju je u ime privrednog društva Kermas Energija iz Zagreba dostavila advokatska kancelarija, za ad hoc članove imenovani predstavnici Ministarstva energetike i rudarstva RS-a i Pravobranilaštva RS-a.

Iz Vijeća ministara je rečeno da će se ad hoc članovi pridružiti ranije formiranom Pregovaračkom tijelu BiH za mirno rješavanje međunarodnih investicijskih sporova, s ciljem osiguranja pravovremenog, koordiniranog i efikasnog djelovanja nadležnih institucija u predstavljanju i zaštiti interesa BiH u postupku mirnog rješavanja međunarodnih investicijskih sporova.

- Formirana su dva pregovaračka tima da se nešto pokušaju dogovoriti. U nekim slučajevima vidim osmišljen plan Milorada Dodika i Željke Cvijanović koji su nekoliko procesa uradili na isti način, računajući da će država BiH plaćati njihove marifetluke. Visoki predstavnik im je doskočio zadnjom odlukom kojom to, ipak, ide na teret entiteta RS. Međutim, vidi se matrica - dodijele koncesiju, prevare, otmu, vrate nazad, izgube na sudu i onda plaćaju milione, rekao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

Još je u prvom dijelu godine, na zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, državno Pravobranilaštvo sačinilo izvještaj o arbitražnim postupcima koji se vode protiv naše zemlje. Radi se o kompleksnim međunarodnim sporovima, čija ukupna vrijednost premašuje milijardu eura.

Arbitražni postupak po tužbi Elektrogospodarstva Slovenije protiv BiH vodi se u Washingtonu. Vrijednost spora iznosi 695.175.000 eura, a vezan je za ulaganja u Termoelektranu Ugljevik. Dakle, slovenačka kompanija bori se za plodove svojih nekadašnjih investicija u BiH i za mnogo novca.

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske bilo je govora o stanju u RiTE Ugljevik, ali i o dva sudska postupka - jednom koji je okončan, u Beogradu i ovom u Washingtonu.

Ministar energetike i rudarstva RS-a Petar Đokić kaže da je spor u Beogradu okončan donošenjem arbitražnih odluka, te da je stvorena obaveza od 67 miliona eura po osnovu glavnice, 65.234.849 eura po osnovu štete za neisporučivanje električne energije i 67 miliona eura zatezne kamate.

Đokić je izrazio nadu da će novi sporazum sa Slovenijom u vezi sa RiTE Ugljevik ovo preduzeće staviti u povoljniji položaj i obustaviti višemilionsku arbitražu u Washingtonu.

BiH bi mogla ostati bez 400 miliona dolara ukoliko izgubi u arbitražnom postupku koji je protiv naše zemlje pokrenula firma Mittal, a zbog ulaganja u Global Ispat Koksnu industriju Lukavac (GIKIL). Postupak je krajem aprila bio u fazi razmjene dokaza. Sve troškove vezane za vođenje ovog postupka snosi BiH, budući da Vlada Tuzlanskog kantona, kao ni Vlada Federacije BiH, nakon mišljenja Vijeća ministara BiH, nisu prihvatile da snose troškove postupka.

Pravobranilaštvo BiH je 27. 10. 2023. godine zaprimilo tužbu u kojoj investitori iz Indije navode da je, usljed niza povreda prema međunarodnom pravu, BiH prije svega dužna zaustaviti neprijateljske radnje i u potpunosti nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala. Riječ je o međunarodnom investicionom sporu koji se odvija pred ad hoc formiranim arbitražnim tribunalom, sastavljenim od troje sudija i pripada kategoriji najsloženijih pravnih sporova.

Još 2017. godine Pravobranilaštvu BiH dostavljen je zahtjev za mirno rješenje spora i obavještenje o namjeri podnošenja zahtjeva za arbitražu Hrvatske elektroprivrede, a u vezi s ulaganjem sredstava za izgradnju energetskih postrojenja i snabdijevanje električnom energijom, između ostalih, a naročito za Termoelektranu sa pratećim postrojenjima rudnika uglja u Gacku.

Preliminarna procjena HEP-a pokazuje da štete pretrpljene samo zbog neuspjeha dostave električne energije iznose ne manje od 100 miliona eura. U proteklom periodu održan je niz sastanaka s ciljem postizanja dogovora, a postupak mirnog rješavanja spora je još u toku.

Idemo dalje. Tu je i postupak koji se odnosi na vjetropark Trusina, a vrijednost spora iznosi 102 miliona eura.

Pravobranilaštvo BiH je u februaru prošle godine zaprimilo Obavještenje o sporu i namjeri pokretanja arbitražnog postupka koje je, u ime privrednog društva Kermas Energija iz Zagreba, dostavila advokatska firma zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji, koji je zaključen sa Vladom RS-a.

Smrdi na korupciju

Održan je niz sastanaka, a iz Ministarstva energetike i rudarstva RS-a istakli su mogućnost da se ovaj postupak mirno riješi.

- Ova priča o arbitražnim presudama je dobila veliku pažnju javnosti u BiH, jer se radi o izuzetno visokim ciframa, direktna je šteta koju građani praktično plaćaju iz svojih džepova i najviše zato što daleko smrdi na korupciju, nestručnost, nekompetenciju i sve ono što je karakteristično za administrativni aparat u BiH, koji je okovan kriminalom i korupcijom. Svi otprilike sve vidimo, šta se dešava i na koji način ljudi pljačkaju budžete, a da institucije, pa čak ni građani ne reaguju na to, rekao je zastupnik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Mladen Bosić.