Federacija je još daleko od fiskalne reforme
Dragan Mioković: Sjednicu neću više odgađati
“U četvrtak (sutra, op.a) će biti održana sjednica Predstavničkog doma federalnog Parlamenta. Sjednicu neću više odgađati i ići ćemo sa onim što bude na stolu”, izjavio je za Oslobođenje Dragan Mioković, predsjedavajući Predstavničkog doma PFBiH iz Naše stranke. Podsjećamo da je sjednica prethodno tri puta prolongirana na zahtjev Vlade, koja je tražila dodatno vrijeme za usaglašavanje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak.
Radni učinak
Prema Vladinom prijedlogu Zakona, u dijelu prihoda koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju, dodaje se novi stav koji glasi: “novčane naknade zaposleniku na ime dijela plaće za radni učinak shodno važećim propisima o radu, do 200 KM mjesečno, za period od dana početka primjene ovog zakona do 31. decembra 2025.”
Eventualnim usvajanjem dopuna Zakona, do kraja godine bila bi donesena uredba o obaveznim minimalnim primanjima radnika. Prema procjeni Vlade, s rastom minimalne plate sa 619 na 700 KM, uz ostale naknade, te neoporezivu naknadu za radni učinak, primanja radnika u 2025. neće biti niža od 1.210 KM.
U međuvremenu su amandmane uputili Klub Naroda i pravde i Klub Naše stranke, koji traže da iznos neoporezivnog dijela od 200 KM za radni učinak iznosi 500, odnosno 400 KM. Vlada se o tome još nije izjasnila, a kako Oslobođenje nezvanično saznaje, Vlada bi danas mogla održati sjednicu na kojoj će formulisati konačan prijedlog. Svoj prijedlog ima i Udruženje poslodavaca FBiH.
- Naš prijedlog je da to bude 450 maraka i mi smo rekli da to bude naknada za ostvarene rezultate rada, ali da nema konekcije s platom. Međutim, ona (Vlada, op.a.) se tamo pozvala na dio plate, a čim se to nazove - dio plate, veže se za Zakon o radu, koji je lex specialis i tu bi moglo biti pravnih problema. Mi smo rekli: Stavite 450 KM, a nas ostavite da sa sindikatom dogovorimo koliki je minimalan iznos po svakoj grani. Iskren da budem, ne znam šta će u konačnici Vlada ponuditi. Također smo predložili zaštitni mehanizam, koji ne postoji u prijedlogu Vlade, a to je da ne može kompanija radniku smanjiti platu, pa mu dati neoporezivi dio. Da bi se spriječile zloupotrebe, trebalo bi se referirati na platu isplaćenu u novembru i da se ne može, recimo, nekome ko ima platu 2.000 KM smanjiti plata na 1.800 i dati 200 neoporezivih. To bi bila zloupotreba. I treća stvar je pitanje minimalnog iznosa. Vladina namjera je da tih 200 KM bude obavezujuće, a mi mislimo da to treba dogovoriti kroz granske kolektivne ugovore i da svaka branša pojedinačno za sebe dogovori koliki je taj minimalan iznos, jer on ne može biti isti za sve branše, rekao je za naš list Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Zastupnik HRS-a Slaven Raguž se najprije referirao na to što je sjednica prolongirana u tri navrata na zahtjev Vlade, a što smatra sramotnim.
- Nema govora da je riječ o nekakvom usaglašavanju amandmana, već se radi o tome da “nemaju ruku” i u tom smjeru treba gledati otkazivanja sjednica. Parlament je postao talac izvršne vlasti i, umjesto da oni nama polažu račune, jer se Vlada bira u Parlamentu, ispada da mi njima moramo polagati račune i raditi kako nam oni govore, umjesto da je obrnuto. Prava i obaveze zastupnika se krše u svakom smislu, jer nam se onemogućava rad. Zašto nas je na kraju krajeva narod birao i zašto smo dobro plaćeni? Bojim se da u ovom mjesecu nećemo imati nijednu sjednicu, a pretpostavljam da će se otkazati i ova druga, koja je zakazana za 18. decembar, jer se tu na “nedostatak ruku” nadovezuje i problem zakona o južnoj interkonekciji, tako da nisam optimista po pitanju rada Zastupničkog, kaže Raguž za Oslobođenje.
Vladine dopune Zakona o porezu na dohodak nazvao je lakrdijom.
- Sad se rasprava vodi o prijedlogu iznosa koji se zove neoporezivi iznos na plaću, a to nije neoporezivi iznos na plaću. Oni evidentiraju iznos učinka na radu, a učinak na radu nije zakonska obaveza i to se definira pravilnicima i podzakonskim aktima, odnosno ugovorima o radu. Od deset gospodarstvenika koje sam kontaktirao, niko nema definiran radni učinak sa svojim djelatnicima. On je definiran u javnim poduzećima i, pod uvjetom da usvojimo ove dopune Zakona, to će djelovati isključivo na javna poduzeća, odnosno na određene strukture unutar poduzeća, a znamo kako se tu upošljava. Govoriti o ovim izmjenama zakona kao nekom početku fiskalne reforme je golema neistina, jer ovdje nema ni f od fiskalne reforme. Ova vlada ne samo da nije ispoštovala ono što je obećala nego se ponaša lošije od tehničke vlade Fadila Novalića. Govorim ono što nikad nisam pomislio da ću reći - ja koji sam ratovao s njim, da ćemo mi žaliti za Novalićem, rekao je Raguž.
Predložene mjere
Šef Kluba poslanika SBiH Admir Čavalić kaže da, prema informacijama koje ima, u Vladi nema saglasnosti u vezi s predloženim mjerama, konceptom radnog učinka, kao i s tim da li uopće u januaru može biti uredba o minimalnim primanjima...
- Nemamo odgovor od Vlade niti od Ministarstva finansija na amandmane da se poveća iznos neoporezive naknade. Nisam siguran šta će se desiti i u kojem obliku ćemo dobiti prijedloge, a možda Vlada čak i povuče taj prijedlog zakona i doradi ga. Vidjet ćemo, rekao je Čavalić.
