Federacija BiH iduće sedmice dobija budžet: Evo na šta će Vlada izdvojiti najviše novca
Vanredna sjednica Predstavničkog doma federalnog Parlamenta bit će održana 28. januara. Sjednica je sazvana, prije svega, zbog usvajanja najvažnijeg finansijskog dokumenta - budžeta Federacije za ovu godinu, kojeg je Vlada FBiH utvrdila u iznosu od 8,2 milijarde KM i uputila u parlamentarnu proceduru na usvajanje po hitnom postupku.
Javna potrošnja
Kako je obrazloženo iz federalnog Ministarstva finansija, sveukupni prihodi, primici i razgraničenja u ovogodišnjem prijedlogu budžeta predstavljaju povećanje od 773,7 miliona KM ili nešto više od 10 posto u odnosu na prošlogodišnji budžet. Najznačajnija izdvajanja odnose se na privredu, socijalnu zaštitu, sigurnost, infrastrukturu i društveni razvoj.
Po već ustaljenoj praksi, budžet nije usvojen prije početka fiskalne godine i ponovo je u proceduru upućen na usvajanje po hitnom postupku. Dok poslanici opozicije negoduju zbog toga, iz Vlade to pravdaju činjenicom da je 31. decembra minimalac povećan sa 619 na 1.000 KM, te da je u budžetu bilo potrebno planirati sredstva za pomoć privredi.
- Efekti odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plate na 1.000 KM su 468 miliona KM doprinosa. Želim potvrditi i ponoviti da nijedna marka ne ide u budžet FBiH za bilo koji vid javne potrošnje. Nadalje, 256 miliona KM su obojeni imenom i prezimenom, to su sredstva Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja i mogu se koristiti samo za isplatu penzija i poboljšanje standarda penzionera, rekao je federalni premijer Nermin Nikšić.
Dževahid Sokić, poslanik Stranke penzionera/umirovljenika - SPU BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže za naš list da je pregledao dokument koji je stigao u proceduru i da je posebnu pažnju obratio na kolonu koja se odnosi na penzionere.
- Mogu vam reći da nisam u potpunosti zadovoljan. Predviđeno je povećanje penzija, ali vjerovatno u jednom ciklusu. Podržat ću taj budžet, jer da budem iskren, šta bismo i bez njega. Nisam zadovoljan onim iznosom za penzionere, jer je sve otišlo gore (cijene namirnica, roba, usluga i ostalog, op. a). Penzionerima se daju mrvice i tu nema nikakve dileme, kaže Sokić, koji misli da bi trebalo, uprkos tome što je budžet predložen po hitnom postupku, naći dodatna sredstva i da se preraspodjelom namakne još koji milion za najugroženiju populaciju.
Vlada je budžetom planirala 100 miliona KM koji će ići za refundaciju i subvencije doprinosa u vezi sa Odlukom o minimalnoj plaći, što će ići preko zavoda za zapošljavanje. Predviđen je program subvencioniranja, gdje će se subjektima male privrede uplaćivati subvencije za doprinose, kako bi sačuvali radna mjesta koja su eventualno ugrožena usljed povećanja minimalne plate.
- Zašto podvlačim i refundaciju i subvenciju? Želja nam je da to radimo preko Zavoda za zapošljavanje. Refundacija je puno jednostavnija, jer na osnovu onoga što prikažete kroz platne liste za novembar i januar automatski zavod refundira onima koji su uplatili, a koji na osnovu uredbe imaju pravo na to. Neće imati svi, nego samo oni koji su uredbom obuhvaćeni, kaže Nikšić.
No, šef Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić ističe kako je zbunjujuće spominjati subvenciju i refundaciju. Podsjeća da je usvojen Zakon o poticaju razvoja male privrede, gdje su u članu 8. Zakona definisane poticajne mjere za subjekte male privrede od kreditiranja preko davanja pomoći za pokretanje poslovanja, pa sve do istraživanja, edukacija, promocije poduzetništva - bez riječi doprinosa.
- U prijedlogu budžeta planira se 100 miliona subvencija za doprinose. U javnosti se, pak, predstavilo 100 miliona KM za refundaciju i subvencije doprinosa na osnovu neke uredbe koja će se pripremiti u narednih sedam dana, tako da postoji pravna nepredvidljivost po pitanju - subvencija ili refundacija. Ako bismo pratili Zakon o budžetu i izvršenju budžeta, stvar je jasna i predvidljiva - 100 miliona za subjekte male privrede shodno Zakonu o poticanju razvoja male privrede. Ako bismo, pak, pratili medijski istup iz Vlade nakon sjednice ESV-a i uvedeni koncept refundacije, plus neka uredba u pripremi, onda stvari postaju konfuzne i nepredvidljive, naglašava Čavalić.
Poslanik SDA u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta Miralem Galijašević smatra da budžet ne treba usvajati po hitnom postupku, već da je o budžetu trebalo raspravljati budući da je Vlada ta koja ga predlaže, a Predstavnički dom odlučuje koliki će budžet biti. Kaže da je kalkulisanje sa minimalcem i reformom fiskalnih zakona dovelo sve u kontraditkorne situacije, a posebno je zbunjujuće za privrednike koji su poslovanje u 2025. planirali još u oktobru prošle godine.
- I onda se nađu 31. decembra sa novom odlukom, što se odražava na njihove planove. Napravljena je takva situacija da već imamo generiranje inflacije koja je obuzdana na jesen, a koja sada uzima zamah i ulazi u spiralu koja je nezaustavljiva. Na jednoj strani će biti broj otpuštenih radnika, što zavisi od poslodavaca, a na drugoj ćemo imati problem povećanja cijena roba, usluga... Vlada nije na vrijeme pripremila analize i šta znači reforma u fiskalnom dijelu. Oni idu obrnutim smjerom. A zašto govorimo o reformi fiskalnih zakona? Zato što BiH ima najveće opterećenje na cijenu rada od 70 posto u regiji i u Evropi, rekao je Galijašević za Oslobođenje.
Osim toga, kako je obrazloženo iz Vlade, budžetom je tekući transfer Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH povećan za 20 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, što znači da 183 miliona KM pripadaju zdravstvenom osiguranju, od čega 10,2 posto ide u Fond solidarnosti FBiH.
Loše prognoze
- Prema informacijama do kojih sam došla, prijedlog je da Fondu solidarnosti ide 77 miliona KM. To je sramotno za Vladu i za sve zastupnike da se zdravstvo i dalje nalazi na zadnjoj ljestvici po listi finansiranja prioriteta iz federalnog budžeta.
Znači, kad govorimo o ovih 77 miliona, 15 miliona od tog iznosa će biti prikupljenih sredstava od minimalnih plata i to su još nedovoljna sredstva, ako se uzme u obzir da se ove godine prema statistikama predviđa da će biti 30 posto više onkoloških pacijenata, nego što je bilo prethodne godine. A svi znamo da ni prethodne godine nismo mogli da isfinansiramo sve lijekove, rekla je za Oslobođenje Enida Glušac, predsjednica Udruženja Renesansa.
