Fašizam je pobijeđen vojnički, ali... - Mogu li četnici i ustaše biti jednaki partizanima?
Šaćir Hrustemović, generalni sekretar SABNOR-a BiH, za Oslobođenje i O kanal govorio je o obilježavanju godišnjice Igmanskog marša, jedne od najznačajnijih operacija tokom Narodnooslobodilačke borbe (NOB) u Drugom svjetskom ratu.
Jedinstven podvig
- Građani polaze od Zemaljskog muzeja autobusima, kolona ide do podnožja Igmana, odakle su borci Prve proleterske brigade krenuli uz Igman, u tom svom čuvenom maršu. Tu se polaže cvijeće na spomen-obilježje, zatim se polaže cvijeće u Reljevu i odatle se ide prema Brezovači, gdje se na spomen-kosturnici, također, polaže cvijeće. Tu se formira kolona građana koji marširaju do Velikog polja. Po pristizanju kolone na Veliko polje polaže se cvijeće i poslije toga slijedi kulturno-umjetnički program, pa i tradicionalni vojnički grah, druženje svih antifašista iz regiona koji će biti prisutni na Igmanu, rekao nam je Hrustemović.
Podsjetio je, pogotovo mlađe generacije, na značaj Igmanskog marša i NOB-a za BiH.
- Važno je svakako što se sjećamo događaja koji je jedinstven u istoriji ratovanja, čak i u Evropi. To je bio podvig Prve proleterske brigade, čiji su pripadnici u teškim i izuzetno lošim uslovima izveli taj marš kroz okupiranu teritoriju, na temperaturi koja je dostizala i do minus 38 stepeni. Slabo naoružani, slabo opremljeni, sa slabom obućom, više gladni nego siti. Od Romanije su krenuli, iako su bili okruženi jakim njemačkim snagama. Probili su se iz obruča uz padine Igmana i došli do slobodne Foče. Iako nije bilo borbenih dejstava, ali to je u istoriji ostalo zapisano kao jedinstven podvig i ljudska snaga koja je to izdržala. Naš osnovni cilj je da pošaljemo poruke šta je to antifašizam danas, da klice fašizma još postoje. Dakle, antifašisti, a smatram da nas je većina takvih, svim silama želimo da se borimo protiv tih klica fašizma, naglašava Hrustemović.
NOB i zasjedanje ZAVNOBiH bili su ključni za opstanak naše zemlje.
- Moramo se prisjetiti i prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Ne dajemo puno značaja tom događaju iako obilježavamo 25. novembar kao Dan državnosti BiH. Napravite anketu i pitajte ljude zašto je 25. novembar Dan državnosti BiH. Malo njih će vam reći pravi odgovor, a pravi odgovor je da je 25. novembra u Mrkonjić-Gradu 1943. obnovljena državnost BiH, poslije 480 godina pravnog diskontinuiteta. Sama ta činjenica treba da nam pokaže da je NOB omogućio da se održi Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a i, što je jako bitno, lomila su se koplja da li će Bosna u sastavu buduće federalne Jugoslavije imati status republike ili autonomne pokrajine. Bilo je dosta onih koji su zagovarali da Bosna bude pokrajina, ali na kraju je Tito prelomio i to ljudi treba da znaju. Tito je rekao da je Bosna najviše u ratu stradala i da njeni narodi zaslužuju republiku ravnopravnu Srbiji i Hrvatskoj. Posebno naglašavam Srbiji i Hrvatskoj, jer Tito je dobro znao da su i velikosrpska i velikohrvatska politika imale aspiracije prema BiH. Da BiH nije bila republika, ne bi imala pravo na referendum, ne bi imala pravo na osamostaljenje. A nezavisna država je postala upravo zahvaljujući ZAVNOBiH-u i odlukama ZAVNOBiH-a, koje su potvrđene na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu, govori Hrustemović i dodaje da je fašizam vojnički pobijeđen, ali da ponovo raste u Evropi.
- Svjedoci smo da se u cijeloj Evropi, pa i kod nas, javljaju ekstremni desničarski pokreti, slobodno možemo reći neofašistički, koji nastoje ideologiju za koju smo mislili da je poražena u Drugom svjetskom ratu plasirati u današnja društva širom Evrope i našeg regiona, ističe sekretar SABNOR-a.
Napominje da svi antifašisti imaju obavezu da se bore protiv anomalija u našem društvu, protiv svih retrogradnih snaga koje bi da vrše reviziju istorije i da neku svoju ideologiju prenose, što je najgore, na mlade naraštaje.
Izjednačavanje uloga
- U susjednim zemljama su fašistički i antifašistički pokreti zakonom izjednačeni, u Srbiji je Ravnogorski četnički pokret izjednačen sa antifašističkim pokretom u Drugom svjetskom ratu, pa je rehabilitovan ratni zločinac Draža Mihailović. I u Hrvatskoj ustaški pokret još ima duboke korijene iako je ova država članica EU već nekoliko godina, napominje Hrustemović, uvjeren da je veći broj građana na strani antifašizma.
- U subotu na Igman nama dolaze antifašisti iz cijele regije, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Sjeverne Makedonije. Oni su se već najavili, desetine autobusa dolaze. Mi očekujemo oko deset hiljada učesnika, dolaze šefovi njihovih delegacija, njihovih krovnih organizacija. Imamo radni sastanak sa njima i dogovaramo se o aktivnostima na prostoru cijele regije, zaključuje Hrustemović.
