Evropsko iskustvo zlata vrijedi: Znate li šta je Erasmus program za studente?
Studenti UNSA/Arhiv
Erasmus program omogućio je aktivnu razmjenu za šesnaest miliona studenata od svog nastanka do danas. Ovih dana preminula je profesorica Sofija Koradi koja je osmislila program ERASMUS, a koji je omogućio mladim ljudima usavršavanje znanja, sticanje iskustva i međusobnu razmjenu. Više od 4.000 studenata sarajevskog Univerziteta od nastanka do danas je iskoristilo ovaj način razmjene i studiranja.
Limitiran pristup
Alma Mraković ima dvadeset pet godina. Studentica je Mašinskog fakulteta, master-studija, završna, peta godina. Bila je na razmjeni u Kataloniji, u mjestu Lerida. To je bilo njeno prvo odvajanja od porodice. Kaže da iskustvo koje je stekla na razmjeni nema cijenu.
- To iskustvo me izuzetno osnažilo i pružilo mi ego bust, da se odvažim i na neke druge stvari za koje sam mislila da nemam dovoljno kapaciteta, sposobnosti i vještina. Španjolci kao narod su takvi, prihvataju ljude sa strane, pogotovo nas Evropljane. Univerzitet kao univerzitet, mislila sam da je moje znanje nedovoljno kako bih se suočila s njihovim predmetima i načinom rada, međutim, desilo se suprotno. Desilo se da smo i dovoljno sposobni i da će nam ono što naučimo ovdje osvjetlati obraz u svijetu, rekla nam je Alma.
Punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji značilo bi mnogo više prilika, omogućilo bi da studenti uživaju sve pogodnosti programa poput ERASMUS+ kojem sada imaju ograničen pristup. Mobilnost studenata i osoblja, izgradnja kapaciteta, sport, uvođenje različitih modula, strateška partnerstva i još mnogo toga.
- Ono što želim istaći je da BiH nije programska zemlja, već partnerska EU i tu imamo jednu limitiranost u smislu da finansiranje odlazaka studenata na studiranje vani zavisi od tih K-171 plus, dijelu programa ERASMUS+ programa. On, ustvari, pretpostavlja da naši univerziteti i nastavnici ostvare kontakte sa drugim univerzitetima da bi oni u svoj budžet ukalkulisali razmjenu naših studenata. Trenutno imamo više od 230 aktivnih K-171 plus-programa zahvaljujući kojima naši studenti i akademsko osoblje mogu ostvariti značajnu mobilnost, rekao nam je Kemal Durić, prorektor za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu.
Na Univerzitetu u Sarajevu trenutno u zimskom semestru boravi više od 50 stranih studenata, koji dolaze s 25 partnerskih univerziteta iz 14 zemalja. Najveći broj ih dolazi putem ERASMUS+ programa, koji i dalje predstavlja ključni okvir za međunarodnu mobilnost studenata.
Dženeta Fazlić studentica je Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu. Kaže da je bila skeptična i plašljiva, ali je odlučila da izađe iz zone komfora i da unaprijedi znanje i vještine.
- Moje iskustvo ERASMUS-a, naravno, pored samog nastavka razvijanja akademskih vještina, bilo i interkulturalno upoznavanje i iskustvo koje sam tamo stekla je puno, puno bolje od onoga što sam očekivala. Taj zajednički život sa cimerima, gdje prijateljstva postaju neraskidiva, pa se i dan-danas čujemo, a uskoro ćemo se i vidjeti. Sam proces studiranja je zaista poseban, kada imate studente sa svih kontinenata koji tu dolaze, koji imaju svoju perspektivu, znanja i iskustva i to je zaista jedno stimulativno iskustvo koje vas podstiče da vještine koje mislite da možete da unaprijedite, zaista i unaprijedite, ispričala nam je Dženeta.
Dobivanjem statusa zemlje kandidata za članstvo u EU, Bosna i Hercegovina je počela proces tranzicije, tako da se očekuje da za nekoliko godina bude programska zemlja, a zatim i članica Evropske unije.
- Kod nas taj program postoji negdje oko tridesetak godina i negdje oko 4.000 studenata Sarajevskog univerziteta je, zahvaljujući ERASMUS+ programu ostvarilo mobilnost. To usvajanje znanja nije samo to, već ukupna dimenzija ličnosti, razmjene obogaćuju ličnost i moj poziv je da se iskoristi ta mogućnost, rekao nam je Kemal Durić, prorektor za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu.
Lako do prijave
Dodaje kako je Ured za međunarodnju saradnju Univerziteta u Sarajevu postavio novu stranicu, na kojoj detaljno pišu uslovi, kompletna uputstva, kako se prijaviti, kako odabrati određene predmete, kako kreirati dokument za međunarodnu razmjenu, a koji je bitan za razmjenu. Studentima su pokriveni kompletan smještaj, odlazak i životni troškovi, napominje prorektor Durić.
Hrvatska i Slovenija kao članice EU, te Srbija i Sjeverna Makedonija, od zemalja bivše Jugoslavije, u statusu su programskih zemalja i uživaju sve pogodnosti koje nudi Erasmus+.
