Evo zašto je Sud BiH odbio žalbe SNSD-a i SDS-a: Ključni razlozi presude otkriveni
Kandidati Siniša Karan i Branko Blanuša/Oslobođenje
Sud Bosne i Hercegovine odbio je žalbe dvije vodeće političke stranke iz Republike Srpske, SDS i SNSD, koje su pokušale osporiti odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK) o poništavanju izbora za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta.
Ove žalbe podnesene su nakon što je CIK, pozivajući se na brojne neregularnosti, 24. decembra 2025. godine donio odluku o poništenju dijela izbornog procesa održanog 23. novembra.
SDS je u svojoj žalbi tvrdio da CIK nije jasno precizirao koja su biračka mjesta obuhvaćena istragom, te da nisu sve izborne jedinice tretirane ravnopravno. Također su naveli da zaključak o pokretanju postupka po službenoj dužnosti nije objavljen, kao ni preliminarni grafološki nalaz. Stranka je osporavala legitimitet odluke pozivajući se na, kako su naveli, „kontaminiran“ izborni proces u pojedinim izbornim jedinicama, uz tvrdnje da su rezultati nelogični i da postoji sumnja u krađu identiteta birača.
SNSD je, s druge strane, u svojoj žalbi istakao da je CIK donio odluku na osnovu preliminarnog nalaza grafološkog vještačenja bez da je strankama omogućeno da se izjasne o identitetu vještaka i nalazu, te da se radi o manipulacijama koje nisu dokazane u dovoljnoj mjeri da bi opravdale poništenje izbora. Također su naveli da razlika od 9.577 glasova u korist njihovog kandidata Siniše Karana nije mogla biti ugrožena utvrđenim nepravilnostima.
Međutim, Sud BiH odbio je oba prigovora kao neosnovana. U oba slučaja, apelaciona vijeća ocijenila su da je CIK postupio zakonito i pravilno, djelujući u okviru svojih nadležnosti i na osnovu vjerodostojnih dokaza. Sud je istakao da je CIK imao zakonsko pravo da pokrene postupak po službenoj dužnosti jer se nije radilo o postupku protiv konkretnih političkih aktera, nego o zaštiti zakonitosti izbornog procesa. Time je odbačen prigovor da su stranke morale biti formalno uključene i obaviještene.
Sud je posebno naglasio validnost grafološkog vještačenja koje je pokazalo prisustvo krivotvorenih potpisa na izvodima iz biračkih spiskova na velikom broju biračkih mjesta. Utvrđeno je da su neka lica glasala bez važećih identifikacionih dokumenata, a na više mjesta identifikovane su očigledne nepravilnosti, uključujući slučajeve gdje su kandidatu dodavani ili oduzimani glasovi, što direktno utiče na tačnost izbornog rezultata. Također je potvrđeno da je čak 908 birača glasalo bez validnog identifikacionog dokumenta na 119 biračkih mjesta.
- Neosnovanost i paušalnost navoda podnositelja žalbe „da bi nalazi grafološkog vještačenja potvrdili da li su 15 biračkih mjesta za IJ Laktaši iz dostavljene tabele u prilogu žalbe vještačena ili nisu“ i „da sama činjenica da je izborni proces kontaminiran na preko 50 posto biračkih mjesta u IJ Laktaši, osnov je za poništenje izbora u cijeloj IJ se ne može prihvatiti kao osnovan, navodi se.
Sud je odbacio i tvrdnju SNSD-a da su potpisani birački spiskovi samo evidencija prisustva, pojašnjavajući da potpisi moraju odgovarati onima s ličnih dokumenata jer služe kao mehanizam za sprječavanje glasanja u tuđe ime. U vezi s tvrdnjom da CIK nije pokušao izdvojiti sporne glasove ili primijeniti blaže mjere, Sud je naglasio da je to tehnički i zakonski nemoguće jer se iz glasačkih kutija ne može naknadno utvrditi za koga je neko glasao.
- Broj potpisa u Izvodu iz Centralnog biračkog spiska mora odgovarati broju glasačkih listića u glasačkoj kutiji, pojasnili su.
Oba rješenja potvrđuju da je CIK donio svoju odluku nakon iscrpne analize svih dostupnih dokaza, uključujući zapisnike sa biračkih mjesta, prigovore birača, izvode iz biračkih spiskova i nalaze vještaka. Sud je zaključio da su nepravilnosti utvrđene na 135 biračkih mjesta bile takve prirode da su mogle uticati na konačan ishod izbora i da je stoga poništenje izbora na tim mjestima bilo zakonito i opravdano.
