EU mijenja pravila igre: Objavljen Nacrt izvještaja o strategiji proširenja, tiče se i Balkana
Evropski parlament objavio je Nacrt izvještaja o strategiji proširenja EU, koji je zvanično predstavljen na sjednici Odbora za spoljnu politiku (AFET). Dokument obuhvata sve zemlje kandidate i potencijalne kandidate – Zapadni Balkan, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i Tursku – te donosi jasne kriterijume, nove mehanizme nadzora i poruku da se proširenje ponovo nalazi među glavnim prioritetima Unije.
EP naglašava da je proširenje jedan od ključnih instrumenata za stabilnost cijelog kontinenta. U kontekstu rata u Ukrajini i rastućeg stranog uticaja, poručuju da EU mora djelovati odlučnije kako bi spriječila stvaranje političkog vakuuma u državama kandidatima.
U izvještaju su predstavljene i određene novine. Naglašeno je da svaka zemlja napreduje tempom kojim ispunjava reforme, a među novim odredbama posebno se ističe mogućnost zamrzavanja pregovora u slučaju pada standarda vladavine prava. Predviđeno je i formiranje posebne grupe koja bi pratila stanje demokratije i medijskih sloboda, kao i uvođenje jasnih rokova za države koje ostvare vidljiv napredak.
Jedan od prijedloga odnosi se i na promjene u procesu glasanja: i dalje bi se odluke o otvaranju pregovora i prijemu donosile jednoglasno, ali bi se međukoraci – poput otvaranja i zatvaranja poglavlja – odlučivali kvalifikovanom većinom. Dokument takođe predlaže jače uključivanje zemalja kandidata u pojedine politike EU prije formalnog članstva, posebno u oblasti energetike, unutrašnjeg tržišta, infrastrukture, te bezbjednosne i odbrambene saradnje.
Naglašena je i potreba suprotstavljanja dezinformacijama koje, kako navodi EP, dolaze iz Rusije i drugih aktera. Planirano je širenje evropskog mehanizma za demokratsku zaštitu i na države kandidate.
Predstavljajući izvještaj, izvjestilac Evropskog parlamenta Petras Auštrevičius izjavio je da se svaka država mora ocjenjivati prema vlastitim rezultatima reformi. „Svaku državu treba procjenjivati na temelju sopstvenih zasluga, a te reforme ne treba da budu samo konstantne, već isto tako i nepovratne. Ako nam rezultati ukazuju na nešto drugo, onda odmah moramo tome prilagoditi naše analize i zapravo EU mora zadržati tu mogućnost funkcionisanja i donošenja odluka bez ikakvih prepreka. I trebalo bi se više okrenuti ka glasanju uz pomoć kvalifikovane većine,“ rekao je Auštrevičius.
Iz najveće političke grupacije u EP, EPP-a, poručuju da je nužno sagledavati specifičnosti svake pojedinačne države. „Moramo priznati i posebne aktivnosti i izazove u svakoj državi kandidatu. Ako imamo jednaka prava i jednak pristup za sve, nećemo moći obuhvatiti tu složenost proširenja. Iz tog razloga države kandidati se ne bi trebale smatrati nekim paket-dogovorima,“ poručio je izvjestilac iz sjenke Andrej Kovačev, čije je obrazloženje pročitao njegov kolega Mihael Galer.
Poslanik S&D-a Tonino Picula naglasio je važnost geopolitičkog trenutka. Rat Rusije protiv Ukrajine, kako kaže, podsjetio je EU da proširenje nije samo tehnički proces nego „geopolitički imperativ“. „Želimo da vidimo ko je spreman sa nama graditi vrijednosti, a ne gledati na nas samo kao na transakciju,“ rekao je Picula, ističući da države moraju biti procijenjene na osnovu ispunjavanja obaveza u vladavini prava, nezavisnosti pravosuđa, slobodi medija i usklađivanju sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
Evropski konzervativci i reformisti (ECR) poručuju da podržavaju proširenje, ali – kako navodi poslanik Dimitrije Sturdza – prije svega „na zapadni Balkan i Moldaviju“. On smatra da u EU ne treba ulaziti po svaku cijenu, nego samo onda kada su institucije država kandidata stvarno spremne. „Moramo prihvatiti samo one koji su zaista pripremljeni za članstvo,“ rekao je.
Zeleni su snažno podržali promjenu pravila u procesu odlučivanja, posebno ukidanje jednoglasnosti u međukoracima. Poslanik Tomas Vajc upozorio je da sadašnji sistem stvara „stalno izvlačenje prljavog veša“ i izaziva frustracije u državama kandidatima, koje nerijetko čekaju i po dvije decenije na otvaranje pregovora. „Moramo ukloniti pravilo jednoglasnosti kad se radi o svakom pojedinačnom koraku u proširenju,“ rekao je Vajc.
Evropska komisija saglasna je s većom upotrebom kvalifikovane većine, ali upozorava da će to biti teško realizovati: „Stvarnost je takva da bi nam bila potrebna jednoglasnost da bi smo ukinuli jednoglasnost. Tako da se to vjerovatno neće desiti,“ istakao je predstavnik Komisije na AFET-u.
Predstavnik Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) naglasio je da je postao presudan jedan uslov: usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom, jer je to „snažan indikator posvećenosti članstvu kao strateškom izboru“.
U raspravu se nisu uključili poslanici ljevice, kao ni predstavnici krajnje desnice, dok je većina drugih političkih grupa izrazila podršku dokumentu, uz najavu amandmana. Rok za podnošenje amandmana je 25. novembar, nova debata u AFET-u zakazana je za 15. januar, a glasanje o dokumentu trebalo bi biti održano na plenarnoj sjednici u februaru.
