Elektroprivreda gasi firmu u koju je uloženo 20 miliona KM: MiOD ide u likvidaciju

Elektroprivreda BiH je 2022. godine osnovala firmu MiOD sa sjedištem u Tuzli. U ovu firmu, koja je djelovala u sastavu EPBiH, uloženo je 20 miliona maraka. Sada je odlučeno da će biti likvidirana.

Prema prvobitnoj ideji, firma je trebala pružati usluge mašinskog i elektroodržavanja opreme i rada pomoćne mehanizacije u rudnicima. Praktično, sve održavanje opreme, kao i popravku eventualnih kvarova za potrebe rudnika u sastavu Koncerna EPBiH, trebala je obavljati ova firma, što znači da je imala zagarantovan posao, odnosno prihode.

Najveća glupost

MiOD je, s obzirom na ono čime se trebao baviti, imao perspektivu da postane profitabilna firma. Planovima je predviđeno da godišnji prihodi budu oko 35 miliona maraka, a dobit je trebala iznositi blizu tri miliona KM. Oko 80 posto svog prihoda MiOD je trebao ostvarivati pružajući usluge rudnicima iz sastava Koncerna EPBiH, a preostalih 20 posto na eksternom tržištu. Međutim, očito se radilo pogrešno, tako da je, prema dostupnim podacima, svaku poslovnu godinu završavala sa gubicima. Najveći gubitak imala je 2023, više od 150.000 KM.

Prvobitno je bilo planirano da u MiOD-u bude zaposleno više od 300 radnika, koji bi radili u tri organizacione jedinice i to pogon održavanja Tuzla, pogon održavanja Kakanj i pogon mehanizacije. Umjesto toga, MiOD je kroz sve vrijeme postojanja imao samo jednog zaposlenog - direktora. Trenutno je vršilac dužnosti MiOD-a Edin Šehić.

Ono što je zanimljivo je da u rudnicima nisu blagonaklono gledali na osnivanje ove firme.

- To je najveća glupost koja se mogla predložiti iz EPBiH. Prvo, osnovana je firma koja je imala sjedište u Kaknju, a održavala je mehanizaciju i opremu u Kreki, u Vakufu, u Brezi. To je utopija. Sistemi eksploatacije i oprema u ovim rudnicima nisu isti. U Kaknju je diskontinuirani sistem eksploatacije, bager - kamion - separacija. U Kreki je nasuprot tome BTO sistem, bager - transporter - odlaganje, odnosno kontinuirani sistem. Osim toga, u Kreki su rotorni bageri, a u Kaknju su bageri hidrauličari i kamioni. Sad zamislite da jedna mašina stane u Dubravama i treba neko da je servisira iz Kaknja ko nikada u životu nije vidio takav bager. Ili da se, recimo, pokvari kamion u Kaknju i da ode čovjek iz Kreke da ga popravi, a nikada u životu nije vidio taj kamion, ispričao nam je Salih Delić, penzionisani direktor rudnika Kreka i Mramor.

Salih Delić: To je najveća glupost koja se mogla uraditi

Naveo je još jedan praktičan razlog zbog kojeg smatra da je osnivanje MiOD-a od početka bilo pogrešno.

- Nismo mi Njemačka pa da imamo puteve kojima ćemo 140 kilometara, od Kaknja do Tuzle, preći za sat. Za ovaj put nama treba tri sata dobre vožnje. Zamislite da bager u Kreki treba da stoji dva ili tri sata dok dođe neko iz Kaknja i popravi neki bezazleni kvar. Koliko košta toliki zastoj u radu mašina u smislu neproizvedenog uglja, pita (se) Delić.

Prema njegovim riječima, rudnici nisu imali potrebu za osnivanjem posebne firme za održavanje opreme, jer su ti poslovi već bili organizovani.

- Njima je bio cilj da ukinu radionice u rudnicima, za koje priznajem da su bile malo preglomazne. Međutim, u tim radionicama su bili radnici sa umanjenom radnom sposobnošću, odnosno invalidi druge kategorije. Oni su te ljude htjeli da ostave bez posla, što po meni nije korektno, naglasio je Delić.

Ni radnici, tačnije Sindikat rudara FBiH, nije blagonaklono gledao na osnivanje ove firme.

- Sindikat rudara nikada nije podržavao osnivanje MiOD-a. To su radili u Elektroprivredi BiH, ali mi nikada nismo uspjeli saznati koja je uopće svrha osnivanja ove firme. Samo smo jedan dan saznali da je firma osnovana, ali ona nikada u stvarnosti nije zaživjela. Govorili su da MiOD treba da održava mehanizaciju u rudnicima. Međutim, rudnici su već tada imali vlastite kapacitete za održavanje opreme, a jedino u slučaju potrebe bile su angažovane eksterne firme, kazao nam je Sinan Husić, predsjednik Sindikata rudara FBiH.

Jedan od većih poslova koje je mogla, pa čak i trebala da obavi firma MiOD, barem prema zvaničnom opisu njene djelatnosti, bilo je prebacivanje opreme poznate kao široko čelo iz Rudnika mrkog uglja Zenica u Rudnik uglja Mramor, koji djeluje u sastavu Rudnika Kreka. Međutim, “preseljenje” širokog mehanizovanog čela još traje iako je odluka o njegovom prebacivanju u Mramor donesena prije godinu.

Delić je, iako je pozdravio samu ideju prebacivanja širokog čela u Mramor, izrazio dozu skepse u vezi sa krajnjim rezultatom. Podsjetio je da je Rudnik Kreka svojevremeno raspisao tender za nabavku širokog mehanizovanog čela baš za Rudnik Mramor. Međutim, tadašnji direktor EPBiH Bajazit Jašarević je, prema njegovim riječima, samovoljno poništio taj tender.

- Široko čelo u RMU Zenica je godinu radilo u Raspotočju i stajalo je godinu i po. Jednom je potopljeno, a sada čujem da imaju namjeru da to čelo prebace u Mramor. To me raduje. Međutim, zadržavam pravo da izrazim rezervu, jer to čelo godinama nije radilo, sva elektronika se mora reparirati, sekcije samohodne podgrade su pretrpjele strašne pritiske, a vjerovatno i deformacije. Ostala oprema se nekako može rješavati, ali će morati biti prilično ulaganje u takvu opremu iako ona nije dala svoj radni vijek kojeg bi mogla da da, istakao je Delić.

Brojna pitanja

Što se tiče MiOD-a, odluka o njegovom osnivanju bila je jedna od posljednjih koju je donio bivši, smijenjeni direktor EPBiH Admir Andelija. MiOD je u Registar poslovnih subjekata upisan 1. augusta, a Vlada FBiH je odluku o imenovanju Sanela Buljubašića donijela 2. augusta 2022. godine. Likvidacija MiOD-a otvara brojna pitanja, među kojima je svakako i pitanje odgovornosti za ovu propalu investiciju. Međutim, iz EPBiH za sada ne žele govoriti o tome.

- Postupak odlučivanja o statusu MiOD-a još nije okončan. Prijedlog odluke o prestanku rada privrednog društva MiOD i pokretanju postupka likvidacije, koji su utvrdili Uprava i Nadzorni odbor JP Elektroprivreda BiH, na dnevnom je redu Skupštine Društva zakazane za 25. mart 2026. Razloge za odluku o prestanku rada i likvidaciji biće moguće kometarisati po okončanju postupka odlučivanja u Skupštini i njegovog ishoda, rečeno nam je iz EPBiH.