Dvije optužnice u tri godine poricanja genocida: Šta rade institucije i pravosuđe?!
Broj kosponzora rezolucije o Srebrenici, o kojoj će se sutra raspravljati i za koju će se glasati u Generalnoj skupštini UN-a, povećao se na 39. Lobiranja su u toku. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva Željko Komšić razgovaraju sa predstavnicima različitih zemalja o tome koliko je važno usvojiti rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Po žrtvama i državi
S druge strane, aktivan je i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je priznao da će rezolucija biti usvojena, ali da se vrijedi boriti protiv nje. U isto vrijeme, iako je u julu 2021. godine tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko, koristeći bonske ovlasti, nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, genocid se u našoj zemlji svakodnevno negira.
Posljednji slučaj desio se u emisiji “Rezime” na FTV-u, gdje je asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Marko Romić otvoreno negirao genocid u Srebrenici. Zastupnik u Parlamentu BiH Midhat Čaušević najavio je krivičnu prijavu.
Pravni stručnjak Enver Išerić ističe da svi oni koji negiraju genocid čine krivično djelo.
- Sto posto ima osnova za procesuiranje takvih lica i oni su samim verbalnim negiranjem genocida nanijeli štetu i žrtvama i institucijama BiH. I žrtvama genocida i žrtvama ratnih zločina i građanima BiH i svim miroljubivim građanima BiH i cijelog svijeta. I to se mora zaustaviti. To se može zaustaviti samo efikasnim radom institucija BiH i pravosuđa u cjelini, smatra Išerić.
Negiranja genocida ima, ali je krivičnih prijava koje je Tužilaštvo razmatralo veoma malo. Dvije optužnice za tri godine, krivičnih prijava više od stotinu. Novinar BIRN-a Denis Džidić kaže da analize BIRN-a pokazuju da je bio veliki broj obustava koje im je Tužilaštvo BiH dostavilo. To pokazuje da ima velikih problema, smatra Džidić.
- S jedne strane, čini se da se tužioci dovoljno ne udubljuju u ove predmete, a činjenica je i da postavljaju nerazumno visoke pragove kako bi se dokazivalo da takvo djelo potiče na mržnju ili nasilje, kaže Džidić.
Dodaje i kako tužioci uopšte ne uzimaju u obzir generalni koncept tog djelovanja.
Svakodnevna pojava
- Jer, ukoliko neko negira genocid više od trideset puta u periodu od dva ili tri mjeseca, jasno je da je namjera toga da minimizira, opravda, da to radi s ciljem da djelovanjem potiče mržnju, ističe Džidić.
Išerić ocjenjuje kako nije problem dokazivanja, jer je negiranje genocida svakodnevna pojava. Svi oni koji negiraju genocid, koji veličaju ratne zločine, čine krivična djela, konstatuje Išerić.
- Sad je pitanje efikasnosti našeg pravosudnog sistema, odnosno Tužilaštva BiH u procesuiranju počinilaca tih krivičnih djela, kategoričan je Išerić.
Njemačka i Ruanda su sponzori rezolucije, odnosno zemlje koje su zajedno inicirale i izradile tekst ovog dokumenta. Naknadno je 36 zemalja, članica UN-a, postalo kosponzorom, odnosno zemlje koje su preuzele zadatak da nacrt predstave pred ukupno 193 države članice UN-a.
